U Saborskoj raspravi o konačnom prijedlogu zakona o nacionalnoj zakladi za starije osobe govorila je zastupnica Dragana Jeckov;
Ideja nacionalne mirovine se među hrvatskim političarima spominje više od 15 godina, a trebala bi zaživjeti početkom iduće godine. Predloženim zakonom namjerava se uspostaviti sustav svojevrsne nacionalne potpore kao zamjenskog dohotka za određenu kategoriju starijih osoba, kako bi im se osigurao određeni stupanj socijalne sigurnosti. Radi se o mjeri usmjerenoj na povećanje kvalitete života starijih osoba. Autori prijedloga misle da će ovako odgovarajući način pridonijeti i smanjenju stigmatiziranja starijih osoba, kao jednog od glavnih razloga nekorištenja naknada iz sustava socijalne skrbi. Kod značajnog dijela siromašnog stanovništva uzrok siromaštva je strukturalne naravi, poput rata, političke i ekonomske tranzicije, spornog procesa privatizacije, ekonomske krize. “Riječ ‘krivnja’ je jedna od najčešćih koja prati siromašne ljude, zato se oni često osjećaju stigmatizirano i srame svog položaja.
Hrvatska se, uz Španjolsku, nalazi na vrhu ljestvice kada je o broju starijih od 65 godina, a koji ne primaju mirovinu, Nepokrivenost prema podacima Eurostata iznosi visokih 36 posto, što znači da ih samo 64 posto prima mirovine. Dakle, oko 299.000 osoba starijih od 65 nema mirovinu. Neki od njih imaju druge prihode, a samo ih oko 10 000 ostvaruje socijalnu pomoć. Prema procjenama Ministarstva rada i mirovinskog sustava nacionalnom mirovinom obuhvaćeno bi bilo od oko 40 do 85 000 osoba za koje bi se novac trebao osigurati u državnom proračunu.
Pučka pravobraniteljica u svom izvješću istaknula je da su mnogi građani Hrvatske i suočeni sa siromaštvom koje im onemogućava ostvarenje mnogih prava. Grupe koje imaju najveći rizik od siromaštva i socijalne isključenosti su: starije osobe, djeca, mladi, nezaposleni, slabije obrazovane osobe, osobe s invaliditetom, pripadnici romske i srpske etničke skupine, povratnici i dr.
Prema Procjenama stanovništva DZS u 2018., udio osoba starijih od 65 godina u ukupnom stanovništvu bio je 20,37%,
Temeljem naših analiza sa terena u Karlovačkoj županiji i Sisačko-moslavačkoj udio stanovništva starijeg o 65 godina prelazi 20%, Banija i Kordun, odnosno Sisačko-moslavačka i Karlovačka županija imaju nisku vrijednost indeksa razvijenosti te spadaju u potpomognuta područja. Udio korisnika zajamčene minimalne naknade u ukupnom broju stanovnika blizu je 4% što ih stavlja u prvih pet županija po obuhvaćenosti stanovništva tom vrstom socijalne naknade .
Opći uvjeti za ostvarivanje prava na nacionalnu naknadu za starije osobe utvrđeno je hrvatsko državljanstvo, starosna dob od 65 godina i prebivalište u Republici Hrvatskoj u neprekidnom trajanju od 20 godina neposredno prije podnošenja zahtjeva za ostvarivanje prava.
korisnik mora zadovoljiti i ove kriterije:
- da nije korisnik mirovine prema propisima Republike Hrvatske ili prema propisima druge države
- da korisniku i/ili članovima kućanstva prihod ostvaren u prethodnoj kalendarskoj godini po članu kućanstva, mjesečno ne prelazi utvrđeni iznos nacionalne naknade za starije osobe iz članka 9. stavka 1. i stavka 2. ovoga Zakona
- da nije korisnik prava na zajamčenu minimalnu naknadu prema propisima o socijalnoj skrbi
- da korisniku nije priznato pravo na uslugu smještaja prema propisima o socijalnoj skrbi
- da nije sklopio ugovor o dosmrtnom uzdržavanju ili ugovor o doživotnom uzdržavanju kao primatelj uzdržavanja.
Nezgrapna politička odluka u početku nazvana nacionalnom mirovinom, donijela je brojne šumove u eteru. Ako je mirovina, onda kako mirovinu mogu dobiti oni koji nisu radili i plaćali doprinose. Ako je mirovina, onda ide iz mirovinskog fonda, onda je to krađa u ime neradnika.
Procjenjuje se da u Republici Hrvatskoj oko 60 000 građana starijih od 65 godina nema minimalnih 15 godina staža da ostvari mirovinu. “Spas” za 20-ak 000 njih dolazi pod nazivom nacionalna naknada za starije osobe.
Među starijim osobama bez mirovina većinu čine žene, iz razloga što su žene znatno manje sudjelovale u plaćenom radu izvan kuće, a ujedno su njihove radne karijere bile kraće i isprekidane.
Radi se uglavnom o ženama, češće u ruralnim područjima, koje nisu skupile dovoljno formalnog radnog staža da bi zaradile mirovinu, a sada u starosti nemaju od čega živjeti. Usporedbe radi, najmanja mirovina za 15 godina rada u ovom trenutku iznosi 1.019,55 kuna.
Tako u kućanstvu gdje suprug prima mirovinu neznatno iznad 1.600,00 kn, žena zbog dohodovnog cenzusa neće moći ostvariti pravo na nacionalnu naknadu, iako je sama bez ikakvih prihoda, time ovisna o suprugovim prihodima, a oboje faktički žive u siromaštvu.
Nacionalna mirovina je potrebna kao neizostavna barijera protiv siromaštva starijih osoba, a one su u dobnoj skupini starijoj od 65 godina dospjele do neslavnog petog najgoreg mjesta u Europskoj uniji, kad je riječ o riziku od siromaštva i socijalne isključenosti od čak 32,9 posto, pri čemu žene čak 36 posto. Hrvatska linija siromaštva za 2019. godinu iznosi 2.496,5 kuna za samca, najniža mirovina za 15 godina radnog staža 1.019 kuna, dok je socijalna pomoć samo 920 kuna. Na izgled previše brojeva, ali u njima se krije matematika staračkog siromaštva”.
Nejasno je zbog čega se uz dohodovni ne uzima i imovinski cenzus. Naime, imajmo u vidu svatko je dužan svoju imovinu staviti u funkciju osobnog uzdržavanja. Takvom rješenju pristupalo se i u drugim zakonima kojima su se određivale državne naknade. Time bi se izbjegla situacija da vlasnici više nekretnina i nekretnina veće vrijednosti (u RH ili inozemstvu) ostvaruju nacionalnu naknadu koja je suštinski socijalno davanje.
Kako bi se osigurala pravednost pri stjecanju prava na ovu vrstu socijalnog davanja te njegova ciljanost prema osobama u stvarnoj potrebi mišljenja smo kako je potrebno propisati i uvjet imovinskog cenzusa. Navedeni cenzus se primjenjuje i prilikom ostvarivanja prava na zajamčenu minimalnu naknadu iz sustava socijalne skrbi, pa smo mišljenja da ga je nužno i ovdje primijeniti. Brojna davanja i potpore iz državnog proračuna podliježu uvjetima dohodovnog, prihodovnog i imovinskog cenzusa, čime se osigurava transparentnost i pravednost. Također, kako bi se osujetila moguća zlouporaba potrebno je osigurati i provjeru prihoda i imovine djece osoba koje su potencijalni korisnici ovog prava.
Odredbama ovog zakona propisano je da pravo na nacionalnu naknadu prestaje i isplata se obustavlja određivanjem pritvora, istražnog zatvora ili izdržavanjem kazne duže od mjesec dana, danom nastupanja okolnosti. Iz predloženog teksta proizlazi da je sama činjenica da je nekom određen pritvor ili istražni zatvor dovoljna da se donese rješenje o ukidanju prava na nacionalnu naknadu za starije osobe, što je neprihvatljivo jer za osobe koje nisu pravomoćno osuđene vrijedi presumpcija nevinosti.
Sa ove govrnice upozorit ću na dva važna problema a to je :
Prema službenim podacima, u Hrvatsku se ukupno vratilo oko 133.000 Srba, od čega najveći broj starije životne dobi (čak 30 posto je starije od 65 godina). Značajniji broj povratnika zabilježen je krajem devedesetih, a najviše ih se vratilo 2001. (ukupno 15.000). Nakon tog perioda, broj povratnika je počeo opadati, da bi se danas vraćalo tek stotinjak osoba godišnje.
Upozoravamo na problem povratničke populacije i na opći uvjet 20 godina kontinuiranog prebivališta neposredno prije podnošenja zahtjeva, koji treba biti ispunjen. Ističemo da se i da su se Srbi povratnici u najvećem broju vraćali od 2000 godine , međutim , mnogi nisu mogli ući u posjed svoje imovine jer je ista bila useljenja , odnosno nije bila vraćena u posjed vlasniku ili tamo gdje je kuća bila potpuno devastirana i vlasnik čekao obnovu, upozoravamo da je krajnji rok za obnovu zatvoren u 9 mjesecu 2004. Godine ,te da se iste činjenice moraju uvažiti, kada su u pitanju povratnici.
Kao drugi problem istaći financijski oštećene umirovljenike , RH 1991-1998
Ovo je grupacija kojima je nepravedno oduzeta njihova imovina. Ovi ljudi su ostali uskraćeni za svoje pravo i njihov broj je daleko manji od broja onih koji su obuhvaćeni ovom zakonom
Naravno da imamo puno razumijevanje za siromaštvo kojim je obuhvaćen stariji jer nam je ta socijalna komponenta najosjetljivija, svakako nam je važno I PODRŽAVAMO SVAKU MJERU USMJERENU PROTIV SIROMAŠTVA.
Smatram da je JE DRŽAVA trebala pronaći NAČIN DA SE i onima kojima je mirovina oduzeta od ’91-’98., da se ovim ljudima POMOGNE.
Podsjetit ću i da je postojala i radna skupina, koja je radila 3 godin, na kraju je taj rad prekinut. Smatrali su pojedinci da se nema o čemu razgovarati. Pa ču iskoristiti priliku da još jednom kažem da isplata dospjelih mirovina nije obustavljena njihovom krivnjom, da doprinosi za obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje su uplaćivali u hrvatski fond mirovinskog osiguranja, a na u patrafond kako im se spočitava .
Klub zastupnika SDSS-a uložio je amandman na prijedlog zakona:
Na članak 4. iza stavka 1. dodaje se novi stavak koji glasi:
Iznimno pravo na nacionalnu naknadu može ostvariti i osoba s prebivalištem na području Republike Hrvatske u neprekidnom trajanju od 10 godina ako je do dana podnošenja zahtjeva najmanje 10 godina bio u statusu izbjeglice ili koji je obuhvaćen programom obnove ili povratka ili stambenog zbrinjavanja izbjeglica iz Republike Hrvatske, što se dokazuje potvrdom nadležnog državnog tijela za izbjeglice.
Obrazloženje:
Ovaj amandman obrazlažemo činjenicom da su zbog ratnih okolnosti povratnici izgubili kontinuitet prebivališta, mnogi nisu mogli ući u posjed svoje imovine jer je ista bila useljenja odnosno nije bila vraćena u posjed vlasniku ili tamo gdje je kuća bila potpuno devastirana i vlasnik je čekao obnovu. Upozoravamo da je krajnji rok za obnovu zatvoren u krajem 2004. godine te da se iste činjenice moraju uvažiti, kada su u pitanju povratnici odnosno izbjeglice.
Pripremila: Slađana BOŽIĆ/foto:mirovina.hr