Šimpraga za Slobodnu Dalmaciju: Nećemo sa onima koji u Srbima vide opasnost!

Potpredsjednica Samostalne demokratske srpske stranke i Vlade RH Anja Šimpraga dala je intervju splitskoj Slobodnoj Dalmaciji. Intervju prenosimo u cjelini: 

Anja Šimpraga ušla je u visoku, nacionalnu politiku kao alternativa Borisu Miloševiću. Najprije ga je 2020. zamijenila u Saboru, a onda dvije godine poslije i na mjestu potpredsjednice Vlade, nakon što je on odstupio zbog afere s poticajima. Šimpraga, inače rođena Kninjanka, na predstojećim će izborima biti jedan od aduta SDSS-a, najjače manjinske stranke koja je ponovno mogla odlučivati o većini.

SDSS se do sada nije izjašnjavao o potezu predsjednika Zorana Milanovića. Je li i vas, kao uostalom i veliki dio Hrvatske, iznenadio taj njegov potez?

– S obzirom na specifičan politički stil koji predsjednik Milanović njeguje tijekom svoga mandata, ali i činjenice da njegov istup može biti štetan za stabilnost političkih institucija, a među građanima dovesti do smanjivanja povjerenja u legitimnost izbornog procesa, ovakav potez jest iznenađujući, no teško da možemo tvrditi da nam je bio potpuno nezamisliv. Politika je umijeće mogućeg i sve što se može zamisliti vjerojatno je moguće i vidjeti u praksi. Pri tome je ključno da se politička borba ne prelije izvan ustavnog i normativnog okvira koji određuje ovlasti i stabilnost institucija i koji osigurava legitimnost izbora. Budući da je riječ o presedanu u hrvatskoj politici, koje će posljedice na razvoj političke kulture i demokracije u Hrvatskoj ovaj istup imati, ostaje nam tek vidjeti.

Neutralni akter

Kako gledate na njegovo uključivanje u izbore na strani SDP-ove koalicije i odluku Ustavnog suda, koji je to sve proglasio kršenjem Ustava?

– Ustav RH je jasan oko uloge predsjednika u izborima. Kao kandidat, on se ne može uključiti u izbore te bi nominalno do kraja izbornog procesa trebao djelovati kao neutralni akter, tim više što upravo predsjednik Republike ima ovlasti da na temelju raspodjele zastupničkih mandata u Hrvatskom saboru povjeri mandat za sastavljanje Vlade osobi koja uživa povjerenje većine svih zastupnika. Upozorenje Ustavnog suda bilo je jasno, na osnovi volje gotovo svih sudaca, u tome da predsjednik Republike ne može biti kandidat na izbornim listama. To, naravno, ne znači da predsjednik Republike treba nestati iz javnog života za vrijeme trajanja izbora, ali njegov način djelovanja, kritika i sudjelovanje u kreiranju javnog mnijenja ne smiju ugrožavati ustavni poredak, legitimnost izbornog procesa i poticati destabilizaciju političkih institucija.

U svim ovim događanjima posebno me zabrinjava niska razina političkog diskursa na našoj političkoj sceni, što smo mogli vidjeti i u zadnjem sazivu Sabora, ali, nažalost, i kroz istupe predsjednika. Smatram da prijetnjama, uvredama i difamaciji na osobnoj razini nije mjesto u našem političkom životu, te da taj vid političkog djelovanja ne doprinosi stabilizaciji političkih institucija i jačanju povjerenja građana u demokratske procese, a vjerujem da bi jačanje institucija i povjerenja u sustav trebao biti zajednički cilj svih nas.

Predsjednik države je srijedu 17. travnja odredio za dan izbora. Prema prvim komentarima u javnosti, taj datum i sredina tjedna najmanje odgovaraju HDZ-u i SDSS-u jer, kako se navodi, ne mogu računati na svoje prekogranične birače. Slažete li se s tom ocjenom i hoće li uistinu utjecati na vaše biračko tijelo?

– Ovo je prvi put da imamo izbore u srijedu i teško je u ovom trenutku procijeniti koji će biti efekt ovog presedanskog poteza. Kao potpredsjednica Samostalne demokratske srpske stranke mogu reći da je SDSS spreman za izbore koji god dan u tjednu oni bili i kojeg god datuma se održali. Mi radimo sa svojom biračkom bazom, slušamo ljude, njihove probleme i potrebe, i na temelju toga djelujemo na lokalnoj, regionalnoj i državnoj razini. Ono što me brine jesu logistička i organizacijska pitanja vezana uz dan izbora jer, kao što znate, biračka mjesta u našoj zemlji su najčešće u prostorima javnih ustanova, poput škola, fakulteta i društvenih domova, i postoje određene nedoumice kako će se sve organizirati te hoće li taj dan biti neradni za sve, posebice za zaposlene u privatnom sektoru.

Vjerujem da nam je svima cilj da izlaznost na izborima bude što veća i da svi naši građani i državljani mogu izraziti svoje želje, preferencije i smjer u kojem žele da naša države ide. Svi naši državljani, neovisno o tome gdje se u tom trenutku nalaze, imaju Ustavom zagarantirano, opće i jednako biračko pravo, i to vrijedi za hrvatske državljane u Irskoj ili Njemačkoj, kao i u Bosni i Hercegovini ili Republici Srbiji, a bilo koje kršenje tog prava bilo bi diskriminatorno i protuustavno.

Suradnja sa HDZ-om

Kakvo je vaše prethodno iskustvo u Saboru, kasnije u Vladi oko suradnje s HDZ-om i Andrejem Plenkovićem?

– Za suradnju s premijerom Plenkovićem i HDZ-om mogu reći da je bila konstruktivna. Programi i projekti koje smo dogovorili i oko kojih smo se usuglasili tijekom koalicijskih pregovora uspješno su se provodili te je suradnja bila na visokom nivou. Bez suradnje s Vladom i nadležnim tijelima, ovi bi se projekti teško mogli provesti.

Bilo je od velike važnosti da se kroz ovu suradnju jasno pokaže da su nacionalne manjine integralni dio hrvatske politike i društva i da, kao što nacionalne manjine i srpska zajednica trebaju suradnju s većinskim hrvatskim narodom, tako i Hrvati trebaju Srbe. Drago mi je da su i u mandatu ove Vlade usvojeni Operativni programi za nacionalne manjine, kao instrument provedbe i praćenja provedbe aktivnosti kojima je svrha osigurati uključivanje pripadnika nacionalnih manjina u društvo, ali i djelovati prema izazovima koji sprječavaju njihovu još pozitivniju integraciju u hrvatsko društvo. Vjerujem da su to primjeri dobre prakse koje treba nastaviti njegovati i u budućnosti. Treba istaknuti da za nacionalne manjine i posebno srpsku nacionalnu manjinu predstoje još brojni projekti i programi koje treba provesti u idućem razdoblju. Tu posebice mislim na kapitalne infrastrukturne projekte vezane uz komunalnu infrastrukturu i vodovodnu mrežu u mjestima koja još uvijek nemaju pristup ovim uslugama.

S kim će SDSS koalirati nakon ovih izbora, odnosno hoće li to po defaultu biti onaj tko bude imao većinu?

– SDSS ima svoje programske smjernice i izborni program za nadolazeće izbore i u ovim dokumentima jasno izražavamo svoje prioritete, kao i prioritete ljudi koje zastupamo, a to je: ravnopravnost i borba protiv diskriminacije na etničkoj osnovi, kulturna i prosvjetna autonomija Srba u Hrvatskoj, te puno ostvarivanje prava nacionalnih manjina sukladno našem domaćem i međunarodnom zakonodavnom okviru. SDSS je i stranka koja u svojem predizbornom programu jasno ističe svoju posvećenost vladavini prava i vrijednostima građanskog društva. Naš je slogan za ove izbore “Hrvatska treba Srbe” i to je poruka koju želimo poslati. Hrvatska treba Srbe ne samo u političkom smislu, nego u onom životnom smislu, jer Srbi su ti koji žive u najslabije razvijenim područjima Hrvatske, bore se i rade da ostanu u našoj zemlji, da održe svoje obitelji i da razvijaju svoj kraj u vremenima kad mnogi odlaze. Hrvatska treba Srbe jer puna Arena prija svima, a prosperitetnu Baniju, Kordun ili zaleđe Dalmacije ne možemo imati bez Srba. Nažalost, Hrvatska treba Srbe i da budu, po nekima, dežurni krivci za sve probleme, zablude i pogreške našeg društva. Mi jasno poručujemo da nećemo biti u društvu onih koji se zalažu za smanjenje prava manjina u Hrvatskoj i koji u Srbima vide opasnost i prijetnju, a ne priliku i prijatelja.

Tko vam je prihvatljiviji za premijera – Plenković ili Milanović, HDZ ili SDP-ova koalicija

SDSS je stranka koja ima svoje ciljeve i prioritete i stranka koja ima jasan plan što je potrebno napraviti u sljedećem razdoblju kako bi Srbi u Hrvatskoj imali sva prava i mogućnosti koje im pripadaju, ali i kako bi Hrvatska nastavila svoj razvoj i bila bolja i uspješnija zemlja nego što je to danas. Ovo su postulati na kojima procjenjujemo suradnju sa svim drugim političkim akterima u Hrvatskoj.

Pozitivne vrijednosti

Budući da sam na nacionalnu političku scenu ušla 2020., nisam do sada imala priliku surađivati s predsjednikom Milanovićem, osim kratkih susreta na određenim protokolarnim događanjima. S premijerom Plenkovićem imala sam vrlo dobar odnos i suradnju u ove dvije godine kao potpredsjednica Vlade i vjerujem da smo u ovoj suradnji napravili važne iskorake, na korist Srba u Hrvatskoj, ali i cjelokupnog društva.

Ono što mogu još jednom ponoviti jest da meni osobno, a ni stranci kojoj pripadam, nije prihvatljiv nitko tko se zalaže za smanjivanje manjinskih prava i u širem smislu prostora slobode za sve naše građane. Isto tako, jedna osoba može napraviti puno, ali ne može sve i za napredak Hrvatske važno je imati suradnju sa svim onim snagama u društvu koje su okrenute budućnosti i pozitivnim vrijednostima koje baštini, vjerujem, većina naših građana. Od budućeg predsjednika Vlade očekujem da svojim djelovanjem i javnim nastupima pridonosi atmosferi razumijevanja i suradnje, a ne podjela između većinske i manjinskih zajednica u društvu. Slijede nam izbori i svi ćemo moći svojim glasom iskazati kakvu Hrvatsku želimo te pozivam sve da ovu mogućnost i iskoriste.

Hoće li SDSS osim s manjinskom izaći i s listom u nekoj od ostalih izbornih jedinica? U medijima se spominje 7. izborna jedinica.

– SDSS se, kao i sve druge političke stranke, priprema za nadolazeće izbore i procjenjuje najbolje načine za uključivanje u političku utakmicu. Kad se na razini stranke usuglasimo oko toga koji nam je model najprihvatljiviji u smislu mobilizacije birača, o tome ćemo obavijestiti javnost.

tekst: slobodnadalmacija.hr/foto: foto arhiv SDSS