[fusion_text]Sredinom avgusta, 13.08.2016. godine povodom obilježavanja 73. godišnjice formiranja jedinice njemačke nacionalne manjine NOV pod nazivom Ernst Thälmann, a u organizaciji Antifašista iz Slatine okupilo se je oko dvadesetak ljudi ispred Općine Mikleuš.
Rastom partizanskog pokreta stožer Drugog korpusa narodnosolobodilačke vojske Hrvatske sredinom 1943. odlučio je da se pored češko-slovačkog bataljuna Jan Žiška i mađarskog bataljuna Sándor Petőfi ustroji i postrojba za pripadnike njemačkog naroda. Početkom kolovoza održan je sastanak načelnika stožera korpusa Mate Jerkovića i sedmorice boraca njemačke narodnosti (Ivan Johan Muker, Rudolf Vaupotich, Adam Steinbrickner – Žan, Johann Kautzmann, Andreas Sommer, Josef Bot, Johann Fletz ) na kojem je dogovorena realizacija ove odluke. Određeno je da pripadnici postrojbe uz zvijezde petokrake na kapama nose i crno-crveno-žute trobojnice koje su predstavlje boje Wiemarske republike. Odlukom stožera zapovijedi u postrojbi davat će na njemačkom jeziku. Sukladno dogovoru 15. kolovoza 1943. u selu Slatinski Drenovac (okolica Slatine) utemeljena je četa Ernst Thälmann. Pred postrojenim borcima pročitana je odluka Drugog korpusa NOV Hrvatske o osnivanju ove postrojbe. Nakon osnivanja pripadnici postrojbe dobili su puške marke Mauser te je uz svaku pušku dijeljenja je i jedna ili dvije ručne bombe tzv. kragujevke ili pak njemačke Handgrante (HGr).
Ernst je bio vođa Komunisitčke partije Njemačke (KPD) u vrijeme Weimarske republike. Uhitio ga je Gestapo 1933. i držao u zatočeništvu do 1944. godine. Ubijen je u logoru Buchenwald po osobnoj Hitlerovoj zapovijedi. Tijekom građanskog rata u Španjolskoj nekoliko postrojbi njemačkih republikanskih dobrovoljaca nosilo je njegovo ime.
Udruga antifašističkih boraca i antifašista i Vijeće srpske nacionalne manjine iz Slatine počeli su prije tri godine uređivati ova dva grobišta u Mikleušu i obilježavati datum osnivanja ove postrojbe. Ovo je i prva godina da se okupljeni zaustavljaju u Slatinskom Drenovcu i održavaju govor za okupljene mještane sela. Ujedno je ovo i prvo događanje u povratničkom srpskom selu nakon rata.
Na Pravoslavnom i katoličkom groblju u Mikleušu položeni su vijenci i upaljene svijeće uz prisustvo načelnika općine Milan Dundovića te predstavnike njemačke nacionalne manjine iz Osijeka, a u Slatinskom Drenovcu prigodan govor za okupljene mještane i goste održao je predsjednik Antifašista Slatina, gospodin Vlado Jurić. A okupljene je pozdravila predsjednica MO iz redova SDSS-a, Dragica Vučković.
Prigodan govor su održali i profesor Joco Vuković kao i Petar Kavgić koji je sve prisutne podsjetio na davno smišljen francusko-buržoaski slogan „Sloboda, jednakost, bratstvo!“
Ernst je bio vođa Komunisitčke partije Njemačke (KPD) u vrijeme Weimarske republike. Uhitio ga je Gestapo 1933. i držao u zatočeništvu do 1944. godine. Ubijen je u logoru Buchenwald po osobnoj Hitlerovoj zapovijedi. Tijekom građanskog rata u Španjolskoj nekoliko postrojbi njemačkih republikanskih dobrovoljaca nosilo je njegovo ime.
Udruga antifašističkih boraca i antifašista i Vijeće srpske nacionalne manjine iz Slatine počeli su prije tri godine uređivati ova dva grobišta u Mikleušu i obilježavati datum osnivanja ove postrojbe. Ovo je i prva godina da se okupljeni zaustavljaju u Slatinskom Drenovcu i održavaju govor za okupljene mještane sela. Ujedno je ovo i prvo događanje u povratničkom srpskom selu nakon rata.
Na Pravoslavnom i katoličkom groblju u Mikleušu položeni su vijenci i upaljene svijeće uz prisustvo načelnika općine Milan Dundovića te predstavnike njemačke nacionalne manjine iz Osijeka, a u Slatinskom Drenovcu prigodan govor za okupljene mještane i goste održao je predsjednik Antifašista Slatina, gospodin Vlado Jurić. A okupljene je pozdravila predsjednica MO iz redova SDSS-a, Dragica Vučković.
Prigodan govor su održali i profesor Joco Vuković kao i Petar Kavgić koji je sve prisutne podsjetio na davno smišljen francusko-buržoaski slogan „Sloboda, jednakost, bratstvo!“

Pored antifašista većina gosti su članovi i aktivisti SDSS-a, te manjinskih vijeća koji se rado odazovu na ovakve obljetnice da svojim prisustvom odaju počast.
[/fusion_text]