U ime Kluba zastupnika SDSS-a o Prijedlogu zakona o probaciji govorila je zastupnica Dragana Jeckov.
Potpredsjedniče Sabora, uvaženi državni tajniče, dame i gospodo zastupnice i zastupnici. Pred nama je Zakon o probaciji, a probacija kao što je poznato je uvjetovana i nadzirana sloboda počinitelja kaznenog djela. Tokom uvjetovane slobode, probacijski službenici provode nadzor i stručnim postupcima utječu na rizične faktore kod počinitelja kaznenog djela s ciljem resocijalizacije i reintegracije počinitelja u zajednicu. Teorije govore da probacija je model stručne reakcije društva na kazneno ili prekršajno ponašanje pojedinih osoba. Ovim osobama sud izriče zatvorsku kaznu ali je oni ne izdržavaju već ostaju boraviti u svojoj prirodnoj sredini, ne usamljeni kao što je to slučaj kod uvjetne osude nego pod stručnim nadzorom i uz stručnu pomoć. Važno je istaći da statistike govore da probacija smanjuje recidivizam za gotovo tri puta što je veoma važno i što govori o jednoj veoma bitnoj ne samo pravnoj nego i socijalnoj komponenti.
Trebamo imati u vidu da je zadaća probacijske službe dvojaka. S jedne strane probacijska služba radi na rehabilitaciji i resocijalizaciji počinitelja kaznenih djela, dok s druge strane pomaže u zaštiti zajednice od kriminalnog ponašanja. Kvalitetno obavljanje probacijskih poslova bilo bi gotovo nemoguće bez niza partnera s kojima probacijska služba surađuje u zajednici. Sudovi, Državno odvjetništvo i suci izvršenja probacijskoj službi nalažu obavljanje poslova za koje je upravo probacijskoj službi zakonskim propisima i dana nadležnost. Ujedno prate način obavljanja probacijskih poslova a po potrebi i savjetuju probacijske službenike.
Što se tiče zajednice, probacijska služba surađuje sa policijom, sa zatvorskim sustavom prvenstveno pravovremenom razmjenom informacija a potom i kroz druge oblike zajedničkog rada. Vezano uz reintegraciju i resocijalizaciju počinitelja kaznenih djela, probacijska služba surađuje sa nizom različitih vladinih i nevladinih organizacija koje mogu pomoći u prevladavanju poteškoća koje počinitelj kaznenog djela eventualno ima a što smo čuli iz prethodnog izlaganja uvaženog državnog tajnika, dakle psihički poremećaj i razni oblici ovisnosti, nasilničko ponašanje i dr.
Također, u svrhu prestanka činjena kaznenih djela, počinitelje se uključuje i u obrazovne programe, programe prekvalifikacije i slično i upravo je tada nužna suradnja i sa Zavodom za zapošljavanje i različitim obrazovnim ustanovama. U Europi a i šire, probacijske službe i izvršavanja alternativnih sankcija nisu iznimka nego su pravilo. Sve više država ima veći broj počinitelja kaznenih djela pod nadzorom probacije, dakle nego što je to u zatvorima. Probacijska služba u Hrvatskoj je još uvijek mlada služba, ustrojena je tokom pregovora o hrvatskom članstvu EU-u uz pomoć projekata EU-a. Upravo stoga je i u potpunosti i u skladu s preporukama EU-a a sistem je usklađen i sa preporukama Vijeća Europe. U kreiranju hrvatskog modela probacije korištena je najbolja europska praksa.
Izmjene Zakona o probaciji pratili su kao što smo čuli, i izmjene Kaznenog zakona i u usklađivanje sa istim. Probacija je postala neizostavni dio kaznenog sistema u svim fazama kaznenog postupka. Početkom 2013. probacijska služba se razvija u svom punom opsegu i postala je dostupna svim građanima te je započela izvršavanje različitih poslova u svim fazama kaznenog postupka kako je to propisano Kaznenim zakon i Zakonom o probaciji.
Uočava se porast broja predmeta u radu probacijskih ureda. Od 1573 predmeta zaprimljeno u 2012. preko 3304 predmeta u 2013. do 4147 predmeta u 2016. godini. Stalno povećanje obima poslova probacijskih ureda iziskuje potrebu za unapređenje i bolju organizaciju.
Probacijska služba ima cilj i svrhu zaštititi zajednici od počinitelja kaznenog djela. U tome može biti uspješna samo i jedino ako je integrirana u zajednicu i dobro poznata. Osim šire zajednice, ključna stvar za uspjeh probacijske službe svakako je i za dobivanje povjerenja stručne zajednice u prvom redu sudaca i državnih odvjetnika. Prvi zakon donesen je 2009. i bio je osnova za izgradnju profesionalne probacijske službe. Novim zakonom trebalo bi se olakšati i ubrzati postupanje probacijskih službenika, unaprijediti suradnju svih dionika te otkloniti pitanja vezana za nadležnost. Novim zakonom nadalje predlaže se određivanje krajnjeg datuma za dostavu godišnjeg izvještaja o radu probacijske službe koji bi trebao biti usklađen sa datumom podnošenja godišnjih izvještaja drugih državnih organa. Predlaže se kao smo čuli i osnivanje međuresornog odbora sastavljenog od predstavnika relevantnih organa, pravosudnih, zatvorskog sustava, probacije sustava, socijalne skrbi. E to bi ja sad voljela od uvaženog državnog tajnika čuti objašnjenje u kojim slučajevima će biti taj međuresorni odbor i sastavljan.
Dalje usklađivanje novog Zakona o probaciji vezano i za pitanje izvršavanja pojedinih sigurnosnih mjera kao i poslova iz nadležnosti probacije. Redefiniranje, izvršavanje rada za opće dobro i posebnih obveza, preciziranje nadziranja uvjetnog otpusta i zaštitnog nadzora.
Poboljšanja koja se planiraju uvesti ovim Prijedlogom zakona vezana su za obavljanje probacijskih poslova u smislu poboljšanja prikupljanja osobnih i drugih podataka, a po prvi put je izričito jasno definirano da probacija postupa prema punoljetnim počiniteljima, samo prema punoljetnim počiniteljima kaznenih djela. Određene su posebne glave Zakona koje se bave izvršenje sigurnosnih mjera, kao što su obvezno psihijatrijsko liječenje, obavezno liječenje od ovisnosti, obavezan socijalni tretman, te izvršavanje obaveza po rješenju državnog odvjetnika.
Jedan od važnih poslova probacijske službe, izvršavanje rada za opće dobro na slobodi, koje se dijelom izvršava u državnim institucijama, a u velikom broju slučajeva u okviru nevladinih organizacija. Aktualni podatak je dakle, da probacijska služba surađuje sa više od 1140 pravnih osoba. Nije, treba pomenuti, dakle, da kroz za opće dobro nastoji se pokazati da je to uistinu povrat duga društvu i ako malo istican u medijima, tokom velike poplave u istočnoj Slavoniji, to mi znamo koji dolazimo s tog područja, pod organizacijom probacijske službe osuđenici su kroz rad za opće dobro na poplavljenim područjima odradili oko 11 tisuća sati na poslovima ispumpavanja vode, izvlačenja lešina životinja iz poplavljenog područja.
Prijedlogom je definirana i mogućnost donošenje rješenja o odgodi izvršavanja rada za opće dobro prije donošenja rješenja o upućivanju na rad što postojećim Zakonom nije bilo predviđeno, a u praksi se pokazalo potrebnim. Često se događalo da jedan od razloga za odgoda nastupi prije donošenje rješenja, npr. akutno oboljenje, pa je tada trebalo donijeti rješenje o upućivanju na rad za opće dobro, a nakon toga donosilo se novo o odgodi. Razlozi za odgodu i prekid rada za opće dobro prošireni su kako bi se uskladili sa životnim situacijama i potreba osoba uključenih u probaciju. Pa tako je uvedena mogućnost odgode odnosno prekida rada za opće dobro zbog sezonskog posla ili odlaska na brod. Posebno interesantnim smatram uređenje pitanja u slučajevima trudnoće i komplikacija u trudnoći. Mislim da su ova rješenja prihvatljiva i da će dovesti do veće ekonomičnosti sustava jer često imamo priliku čuti da je naš zatvorski sustav preopterećen brojem ljudi koji su na izdržavanju kazne zbog čega dale odskačemo od dozvoljeni standarda. Upravo se probacijom taj zatvorski sustav rasterećuje.
Prijedlogom zakona predlaže se i nadziranje prekida izvršavanja kazne zatvora kada to odluči sud izvršenja, te nadzor nad korištenjem pogodnosti tijekom izvršavanja kazne zatvora, ako to kaznionica odnosno zatvor ocijeni potrebnim.
Nešto o osobama uključenim u probaciju. Dakle, često takve osobe nose sa sobom specifične poteškoće, ovisnosti, nasilničko ponašanje, teškoće u snalaženju različitim ulogama, počev od roditeljske, bračne ili radne uloge. Kako bi im probacijska služba mogla pomoći u procesu socijalne reintegracije, nužna je suradnja sa svim relevantnim tijelima, ali treba imati u vidu i složenost poslova koji obavljaju probacijski službenici.
Valja podsjetiti da u RH dakle, imamo ukupno 93 probacijska službenika, od čega 15 službenika u središnjem uredu, 13 upravnih referenata i svega 65 probacijskih službenika koji rade direktno sa osobama uključenim u probaciju. Europski standardi govore o tome da probacijski službenik treba raditi sa 50-60 osuđenika. Zlate standarde, recimo ima Norveška koja radi sa 30-ak osuđenika. Nažalost, u RH u nekim našim uredima jedan probacijski službenik radi čak sa 130 osuđenika.
Novi Zakon definira se pravo na poseban dodatak za rad probacijskim službenicima u probacijskim uredima zbog obavljanja zahtjevnog posla, kako u uredu, tako i na terenu, te u kaznionicama i zatvorima što probacijske službenike u velikoj mjeri izlaže rizicima i opasnostima u radu. Upravo ovu novinu smatram opravdanom imajući u vidu kompleksnost i ovog poziva i opasnosti koje taj poziv nosi sa sobom.
pripremila: Milena JURIŠIĆ/foto: pravosudje.gov.hr