Rasprava Dragane Jeckov o prijedlogu zakona o centru za posebno skrbništvo

O ovom zakonu govorila sam u prvom čitanju i tada kao i sada istakla sam nekoliko pozitivnih stvari ali i ukazala na nedostatke ,samo s jednom namjerom a to je da ovaj zakonski prijedlog bude unaprijeđen i kao takav što sadržajniji i uređeniji, odnosno primjenjiviji u praksi.

Smatram pozitivnim , a što se pokazalo i u praksi da bi se radi učinkovitijeg djelovanja centra ova tematika trebala regulirati posebnim zakonom i što smatram pozitivnim odnosno dodatno proširivanje djelatnosti centra na druge stručne poslove vezane za zastupanje djece i odraslih. S obzirom na važnost i specifičnost obavljanja djelatnosti centra potrebno je ovaj dio posebno zakonom urediti.

Mišljenja sam da svaki prijedlog koji je usmjeren na stručno osnaživanje stručnjaka centra dodatno ojačava zaštitu djece i odraslih u postupcima pred sudovima i drugim tijelima pridajući veći značaj uvažavanju mišljenja tih osoba.

Nadalje, smatram da će se uređenjem centra omogućiti nesmetani nastavak djelatnosti odnosno osiguranje djeci i odraslim osobama zastupanje u sudskim postupcima od strane neovisnog tijela kao i kvalitetnija zaštita njihovih prava.

S obzirom na specifičnosti centra i omogućavanje osnivanja podružnica očekujemo da će upravo bolja dostupnost centra osigurati nesmetani rad i unapređenje organizacijskih i stručnih pitanja. Zapravo to je i najvažniji dio ovog zakona i upravo se u ovom dijelu očekuju najveće i najznačajnije promjene.

U Konačnom prijedlogu zakona, u odnosu na Prijedlog zakona, uključeni su i socijalni pedagozi  te su  dorađene odredbe (članak 18., članak 19. i članak 22.), kao stručni radnici zaposleni u Centru, što  je bila i jedna od glavnih zamjerki  u prvom čitanju. Pa se tako jasno propisuju uvjeti godina radnog staža za stručne radnike, obveza edukacija, stručnih znanja i vještina za pravnike te obveza u pogledu radnog iskustva, dodatnih stručnih znanja, vještina i kompetencija socijalnih radnika, psihologa i socijalnih pedagoga. Nadalje, propisuje se obveza donošenja pravilnika kojim će se pobliže urediti potrebne edukacije, stručna znanja, vještine i kompetencije.

Nadalje pozitivno što se  novim normativnim rješenjem pravnicima, kao uvjet, propisuje da moraju imati stručna znanja i vještine potrebne za komunikaciju s djetetom ili odraslom osobom. Također i to što su dodatno uređene odredbe u pogledu obveze predsjednika upravnog vijeća o obavještavanju o isteku mandata upravnog vijeća, odnosno člana upravnog vijeća, te i to što je radi jasnoće i jednoobraznosti u tumačenju dorađena odredba koja se odnosi na zasnivanje radnog odnosa s drugom osobom na radno mjesto osobe koje je imenovana za ravnatelja. Također, propisan je postupak imenovanja predsjednika stručnog vijeća Centra .

Nadalje, definira se sastav upravnog vijeća, način imenovanja odnosno biranja njegovih članova i izbora predsjednika kao i trajanje njihovog mandata, uvjeti za njihovo imenovanje kao i postupanje prilikom razrješenja člana upravnog vijeća prije isteka mandata te način donošenja odluka.

Što se tiče neprihvaćanja moje primjedbe ( ne samo moje , nego i  koja se odnosi na zastupnice Željke Josić,  I zastupnika Ivana Ćelića , izražavam žaljenje što nije prepoznata dobra namjera i konstruktivan prijedlog .Upravo smo tijekom rasprave imali priliku čuti, a to sam i u replici rekla da je neophodna pomoć diplomiranim pravnicima koji su prebukirani brojem predmeta. Jedan od načina da im se osigura pomoć i podrška, osim administratora svakako bi bila i dobrodošla vježbenička odnosno pripravnička pomoć, jer bi ovakvi stručnjaci kada uz sebe imaju nekog koji će im ponekad završiti i neke administrativne i lakše poslove, sigurno da će kroz godinu ili dvije, zavisno da li je u pitanju vježbenički ili pripravnički staž, sigurno da će steći i određena znanja i iskustva koja će mu pomoći u daljem radu odnosno usuđujem se reći da bi na neki način već možda imali pripremljene, možda i pripremljene ljude koji bi se sutra bavili istim poslom kao i njihovi mentori.

Također, nešto što treba o čemu treba otvoreno govoriti,  je da u javnoj raspravi, ovaj zakonski prijedlog imao je ukupno 55 komentara, od čega je 47 dao Centar za posebno skrbništvo. 26 komentara, prijedloga nije prihvaćeno, 7 je djelomično prihvaćeno, 4 su primljena na znanje i 10 je prihvaćeno. Iz toga se zaključuje da ovaj zakonski prijedlog je pripremljen na način da niti u konačnom prijedlogu nisu uvažene sugestije onih koji taj posao najkonkretnije i najdirektnije rade. O tome, znate, to je vrlo indikativno i o tome treba voditi računa. Ovaj centar nama nešto poručuje, a mi ignoriramo kroz 26 neprihvaćenih prijedloga, ignoriramo njegove zahtjeve. Pitam se koga trebamo slušati ako ne one koji su najdirektnije u to uključeni. Mi moramo saslušati što nam oni poručuju.