U Saboru je u toku rasprava o Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa, u kojoj je učestvovala saborska zastupnica Dragana Jeckov;
Zakon o sprečavanju sukoba interesa u posljednje vrijeme je izazvao dosta polemike i tiče se svih nas saborskih zastupnika itekako i čini se da o njemu je dosta nezahvalno raspravljati iz prostog razloga što mi na neki način odlučujemo je li sami o sebi kako će nas zapravo tretirati povjerenstvo.
Svi ovdje prisutni ćemo se složiti kako je Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa našem društvu zapravo prijeko potrebno kako bi na temelju univerzalnih načela i antikorupcijskih vrijednosti moglo uticati dakle na savjesno djelovanje i poticati dužnosnike odnosno obveznike kako ih se po novom zakonu naziva. Dakle, cilj funkcioniranja povjerenstva, ali i primjene zakona treba prvenstveno biti prevencija što i sam naziv kaže sprečavanje, a ne kažnjavanje sukoba interesa, kažnjavanje sukoba u slučaju postojanja sukoba interesa treba da radi naravno neko drugi.
Međutim ono oko čega se koplja najviše lome jeste čl. 6. prijedloga zakona koji se ne razlikuje u bitnome od trenutno važećeg čl. 5. njime su propisana načela djelovanja. Budimo realni i potpuno ogolimo stvari, pitanje načela djelovanja ispada puno šira priča i de facto usmjerava djelovanje povjerenstva. Povjerenstvo je po načelima funkcioniralo duže vrijeme, izricalo deklaratorne odluke bez kazni da bi nakon odluke sudova povjerenstvo praktično njemu zapravo bilo poručeno da se vrate u okrilje upravnih tijela jer je rečeno da načela djelovanja ne mogu biti samostalna osnova za donošenje odluke već da ih treba interpretirati zajedno s drugim povredama iz ovog zakona. Dakle, nema više samostalne primjene povrede načela djelovanja pa se postavlja pitanje, je li ovakvo uređenje u skladu s međunarodnim standardima?
Kada su u pitanju domaća tijela, naravno da govorimo o usklađivanju sa dosadašnjom praksom upravnih sudova Visokog upravnog suda i Ustavnog suda, a pored toga cilj bi trebao biti uskladiti zakon sa međunarodnim standardima odnosno preporukama ekspertnog tijela Vijeća Europe GRECO te izvješćima o vladavini prava Europske komisije.
Smatram da je dobro što se ovim prijedlogom znatno proširuje krug adresata odnosno obveznika pa će oko 1000 novih obveznika morati transparentno objaviti podatke o svojoj imovini te se time znatno i proširuje nadležnost povjerenstva u ovom segmentu.
Nešto o prenamjeni poljoprivrednog zemljišta u građevinsko, nešto sam o tome već rekla i u svojoj replici. Obveznici su do određenog prihoda mogli doći na različite načine pa je tako moguće da su ostvarili prihode prenamjenom poljoprivrednog i sličnog zemljišta u građevinsko, naročito što takva prenamjena može osigurati znatnu imovinsku korist.
Nažalost, svjedočili smo i zloupotrebama prenamjene zemljište kojima pojedinci ne samo da su osigurali znatnu imovinsku korist već je ta znatna imovinska korist bila i protupravna. Zbog toga ne bi bilo zgorega razmisliti o uvođenju zakonske norme po kojoj bi obveznici morali prijavit u imovinskoj kartici ovakvu prenamjenu zemljišta. Također možda bi bilo dobro uključiti i obvezu prijavljivanja prijenosa i darivanja nekretnina i druge imovine iznad određene vrijednosti u određenom vremenskom razdoblju prije podnošenja imovinske kartice.
Dobro je da u definiciji obveznika među ostalim uvode se i predsjednici i članovi uprava trgovačkih društava u kojima RH ima većinski udio te predsjednici i članovi uprava trgovačkih društava kojima su većinski vlasnici trgovačka društva u kojima većinski udio ima RH i da dalje ne nabrajam jer na ovaj način se više ne bi trebali dovesti u neprirodnu situaciju da povjerenstvo nije nadležno za odlučivanje o sukobu interesa kada su u pitanju osobe koje rade u tvrtkama čiji je osnivač država i koji imaju veća primanja i od premijera ili bilo kojeg ministra ili bilo kojeg dužnosnika, naravno imajući u vidu i odgovornost koja im pripada u tom trgovačkom društvu, dakle jedna potpuno neprirodna situacija.
Poboljšanje transparentnosti doprinosi i novina po kojoj će preko 7000 članova predstavničkih tijela biti dužno obavijestiti o svojim vlasničkim udjelima i poslovnim subjektima to predstavničko tijelo koje će biti dužno taj popis i javno objaviti. Također će članovi predstavničkih tijela morati obavijestiti tijelo o poslovnom odnosu s tvrtkom u većinskom vlasništvu lokalne jedinice.
Sigurno da rokovi koji su propisani ovim zakonskim prijedlogom sigurno da će uticati i spriječiti odugovlačenje postupka i važno je istaći da se ovim prijedlogom uvodi preventivni mehanizam sprječavanja sukoba interesa, pa će obveznici morati deklarirati potencijalni sukob interesa i izuzeti se kod donošenja odluka osobama s kojima su povezani.
Velika je novina i ovo produljenje razdoblja hlađenja, možda smo tu mogli još, još produljiti u izvjesnom smislu, ali sve u svemu ovaj zakon donosi puno novina i istovremeno u jednom segmentu proširuje dok u drugom smanjuje opseg djelovanja nadležnosti povjerenstva. S obzirom da se povjerenstvo u svojem dosadašnjem delovanju pokazalo kao objektivno i nepristrano, što svakako treba i biti i moramo biti pažljivi kod rezanja nadležnosti kako se ne bi doveli u situaciju da imamo tijelo koje će se pretvoriti u krajnje birokratsko tijelo, dakle koje će sakupljati imovinske kartice dužnosnika odnosno obveznika kako ih sad u ovom novom zakonskom prijedlogu nazivamo.