U objedinjenoj raspravi o paketu ukupno osam zakona poreske reforme učestvovap je saborski zastupnik dr. Milorad Pupovac:

Poštovani gospodine ministre sa suradnicima, kolegice i kolege za zastupnike u Hrvatskom saboru uvijek je značajna stvar i velik dan kad dobiju zakone i zakonske inicijative ove vrste. Slagali se ili ne slagali sa onim što se predlaže u rješenjima ali u ovako kratkom vremenu od kako funkcioniramo kao Sabor i od kako je Vlada oformljena dobiti ovako pripremljen paket zakona sa ovako ozbiljnom materijom kao što je porezna reforma ili najveći dio porezne reforme to zaslužuje poštovanje. I bez obzira što ministar Marić ima kontinuitet u odnosu na prošlu Vladu i sigurno ga nije pripremao u dva ili tri mjeseca, to zaslužuje ozbiljan pristup i ozbiljnu raspravu.

I u tom smislu Klub zastupnika SDSS-a kao i zastupnici nacionalnih manjina, drugih nacionalnih manjina smatraju da konačno pred Saborom imamo dobar materijal za raspravu, reklo bi se pravi materijal za raspravu.

Dakle, on nije pravi samo po tome što se uhvatio prave stvari, jednog važnog instrumenta kojim država regulira ono što je bitno za nju a to je pitanje proračuna kojim država regulira značajan dio svojih ovlasti u odnosu prema građanima i odnosu prema tvrtkama, odnosno privrednim i poslovnim subjektima. Nego ono što je značajno jest da u ovoj inicijativi za koju kažem možemo se slagati ili ne slagati sa pojedinim rješenjima, a neki se neće slagati ni sa osnovnom idejom imamo elemenat ili imamo segment koji sasvim sigurno zaslužuje da ga vrednujemo pozitivno.

Zemlja, naše društvo, naše gospodarstvo, naša ekonomija zbog monetarne politike koja je statična, zbog monetarne politike koja je nedinamična zapravo trpi ozbiljna i teška ograničenja kada su po srijedi mogućnosti rasta, kada su po srijedi mogućnosti jačanja proizvodne, industrijske grane i s druge strane kada su u pitanju mogućnosti jačanja konkurentnosti i jačanja izvoza.

Sa ovim što je napravljeno sa ovim setom zakona i sa ovom izmjenom u poreznoj sferi utječe se i na elemente u mjeri u kojoj je to fiskalni mehanizmi mogu, utječe se na elemente koji se tiču i vrijednosti naše nacionalne valute. To je značajno dostignuće. Značajno dostignuće jer na taj način se stvara komotniji, slobodniji prostor za privredu, za izvoznike i za konkurentnost a time i za rast. I to je nesumnjivo pozitivan doprinos ovoga što se čini sa ovom inicijativom.

I s te strane Klub zastupnik SDSS-a i ako smijem reći u ime drugih zastupnika nacionalnih manjina mi tu komponentu pozdravljamo. što se tiče promjena u politici PDV-a dobro je da je došlo do korekcije bez obzira što vjerujem da bi ministar volio da je stopa bila jednoobrazna jer bi bila u skladu s osnovnom intencijom a to je da zakon bude što je moguće jednostavniji i da cijeli sistem naplate poreza bude što je moguće jednostavniji jer ga je onda lakše i kontrolirati i lakše ga je nadzirati i lakše je računati na ukupan mogući prihod s te strane. Međutim, socijalne prilike i rasponi socijalne nejednakosti, socijalne nesigurnosti, socijalne nesigurnosti kod naših građana traže da imamo nešto veći stupanj osjetljivosti i barem kao prijelazno rješenje zadržavanje stope PDV-a od 5% i prijelazne stope od 13% za neke kategorije je nesumnjivo dobro.

I mi to kao klub pozdravljamo i pozdravljamo činjenicu da je to usuglašeno između kluba zastupnika, između Vlade i drugih partnera unutar koalicije. Ono što bih htio ovdje reći dosta je pažnje bilo posvećeno tome da li je pravedno prema turizmu jednoj od naših najpropulzivnijih grana gdje je naravno značajan dio BDP-a dolazi iz te grane. Da li je pošteno da se ukida prethodna stopa i da se povećava u odnosu na prethodnu?

A ja bih onda postavio pitanje cijeneći interese ljudi koji zagovaraju da se ta stopa ne mijenja i da treba čuvati prednosti i pogodnosti koje turistička grana daje Republici Hrvatskoj. Ali ja bih postavio pitanje a što je sa drugim granama? Što je sa drugim dijelovima zemlje u krajnjoj liniji? Što je sa Slavonijom? Dakle, odavde 30 km od Zagreba, računam od zapadne Slavonije pa do Podunavlja. Što je sa Banijom, Likom i Dalmacijom? Kako ćemo podesiti poresku politiku kao pretpostavku razvojne politike za ta područja? Hoće li ona biti stalno u zoni 50% manje za područja od posebne državne skrbi kao što je već godinama ili ćemo iznaći neke druge mehanizme i posebno posvetiti pažnje tom prostoru.

Govorim to namjerno zbog toga što očito poreska politika nije dovoljan instrumenat da bi se teškoće u rastu, u razvoju tih područja, jednog značajnog dijela Hrvatske mogle promijeniti i da bi se mogle pokrenuti. I iz tog razloga htio bih reći svojim kolegama koji s pravom zagovaraju ono što je stečeno kad je posrijedi Dalmacija ili Istra, s pravom i ne osporavam im to pravo, nego naprotiv. Mislim da imaju puno pravo da se bore. Ali s druge strane treba imati u vidu i ovu činjenicu, a to je da ova područja koja teškom mukom razvijaju svaku granu uključujući i turističku, uključujući i onu koja je matična za ta područja, a to je poljoprivreda njima treba dati posebnu mogućnost i posebnu pažnju.

Naravno, kao što vidite nitko ne traži izuzetke kada su posrijedi ta područja i njihove privredne aktivnosti, a sigurno bi im uz one olakšice koje dolaze za dijelove tih područja kao što su potpomognuta područja sasvim sigurno bile od značajne koristi.

Što se tiče poreza na nekretnine ima nekoliko stvari na koje bih htio gospodine ministre i poštovane kolegice i kolege skrenuti pažnju u ime kluba SDSS-a. Mislim da ste hrabro ušli u neka rješenja, da ste relativno brzo i lako transformirajući komunalni doprinos u neku vrstu poreskog rješenja na nekretnine došli do nečega što možda može biti održivo, ali ima i nekoliko pitanja koje bih tim povodom htio postaviti.

Prvo, htio bih kazati da ukidanje pogodnosti na stjecanje prve nekretnine traži odgovor. Dakle, koji je to mehanizam koji će ministarstvo, odnosno Vlada imati kao nadomjestku za tu činjenicu, a koja bi omogućila mladim obiteljima da lakše dođu do prve nekretnine. I koja bi istovremeno bila neka vrsta injekcije za građevinski sektor, jer je zapravo s tim rješenjem kojeg smo imali do sada se ciljalo na dva cilja. Jedno je da se pomogne specifičnim grupacijama da mogu doći što je moguće lakše do nekretnine, a s druge strane da se potiče građevinski sektor.

Ako možete ministre koju riječ u obraćanju reći kako to mislite, na koji način to Vlada planira supstitut i koje su to mjere. Jer kao što kažete druge mjere za mlade obitelji. Mi bismo rado čuli koje su to mjere tako kako bi se pojačala uvjerljivosti ovoga što predlažete. Što se tiče pitanja komunalne naknade i proširenja sa još dva kriterija, a to je starost i trenutno stanje to u nekim slučajevima može stvoriti teškoće kod ljudi. Posebno može stvoriti teškoće kod ljudi sa ratom zahvaćenim područjem.

Zamislite ljude u Nuštru ili zamislite ljude u sjevernoj Dalmaciji na području Knina ili Ervenika gdje je bilo također dosta oštećenja, ovdje ’91. u Nuštru, a ovdje ’95., čiji objekti su stari od ’62., ’63., uzimam prosjek ili ’72., ’73., a neki od njih su obnovljeni ’96., neki 2006., a neki će biti obnovljeni 2016.

Sa ovim obračunom, oni će zapravo dobiti znatno veći iznos za platiti prema jedinici lokalne samouprave. A sve su područja izrazito pogođena kako ratom tako i nedostatkom ekonomskih aktivnosti i zaposlenosti.

Ne bi li gospodine ministre i kolegice i kolege, bilo pravedno da država ovdje pronađe neku vrstu načina kako da subvencionira ovim ljudima ono što je neophodno, a da ne mijenjate zakon, da ne pravite prevelik broj izuzetaka i da ne oštetite jedinice lokalne samouprave jer mnogi ljudi neće imati mogućnost da to plate.

Evo načelnica ovdje iz jedne općine iz toga područja sjevernije od njezine općine to može posvjedočiti i grada, ispričavam se.

Prema tome, mislim da bi bilo iznimno značajno da se razmisli o tome što učiniti u takvim slučajevima. To nije mali broj slučajeva.

Druga stvar kada se govori o lokalnim porezima, proširenje oporezivoga dijela nekretnina na tim područjima koji uključuju i gospodarske objekte i gospodarski neiskorištene objekte za te ljude će biti kazna, oni to neće moći platiti. Za njih je život u jednom trenutku stao, a njihova imovina je još uvijek tu.

Kada bi ta imovina bila funkcionalna, te jedinice lokalne samouprave imale bi odakle puniti svoj proračun rješenjem koje vi nudite. Ali ovakvo kakvo kada usporedite stanje zamisli koje imate sa realnim stanjem, nažalost to se neće dogoditi.

Prema tome gospodine ministre, ako možete do drugog čitanja zatražiti od svojih suradnika da vam uzmu nekoliko takvih općina pa da vidite kakvo je stanje i što realno možete dobiti sa rješenjem koje nudite. Znate neizgrađeno ili neiskorišteno građevinsko zemljište u pojedinim područjima sigurno ima golemu cijenu, ali koja su to područja. To sigurno nije područje Nuštra koje sam već spomenuo, jednako tako kao što nije ni područje LIšana Ostrovički. Možda jeste negdje na području Istre, možda jeste negdje na području Brača, ali u ovim područjima to sigurno nije tako.

Dakle, ostat će pitanje doista će ostati pitanje, da li će ovakvo rješenje biti dovoljno za tamošnje jedinice lokalne samouprave, uglavnom općine nažalost, gradova je malo.

Što se tiče jedne važne teme, a to je pitanje otpisa loših bankovnih potraživanja, loše plasiranih kredita, to će sigurno olakšati rješenje bankovnim institucijama. 40 milijardi kuna ako je točan podatak koji sam pročitao, od toga 14 milijardi onih koji su otišli u zastaru je nešto što se mora riješiti.

Ali s druge strane, što država dobiva za tu značajnu gestu koja uključuje i otpis poreskih potraživanja jer inače da nije tako banke bi to već davno same otpisale vjerojatno, ako ne sve barem dio?

I drugo, po kojim kriterijima će se to činiti i koje će koristi država, Vlada, a time i građani imati u odnosu sa tom mjerom i sa tim potezom?

Spekulira se o tome da će bit riješeno pitanje nekih kredita građana ili nekih zaduženja građana u odnosu prema bankarskim institucijama kao što je pitanje franka i kao što je pitanje nekih drugih. Ja ne znam da li je to tako. I rado bismo čuli potpuniji odgovor ukoliko ga vi gospodine ministre imate u vezi sa ovime.

Na kraju, što se tiče trošarina i pomoći OPG-ima, malim vinarima i omogućavanja da lakše dospiju do vanjskoga tržišta, to su dobre mjere. Dobre mjere i za područja o kojima sam govorio nešto više nego što su govorili moje kolegice i kolege, ali isto tako dobre mjere i za otoke, dobre mjere za različita područja uključujući područja Slavonije i sjevernih dijelova Hrvatske i to treba pozdraviti.

Sve to na kraju gospodine ministre ovisit će o dvije stvari, a vi to bolje znate nego ja kao i vaši suradnici. Ali treba reći na glas, a to je disciplina.

Kao i svaka reforma, a posebno poreska ovisi o stupnju discipline koju je država u stanju primijeniti i to u naplati i s druge strane u budžetskoj disciplini vaših kolega i kolegica ministara, članova Vlade. Ako to uspijete osigurati vi i premijer onda će dobar dio naših prigovora koje ovdje možemo čuti tokom dana, od kojih gotovo niti jedan nije bio maliciozan i niti jedan nije bio nedobronamjeran i niti jedan nije bio neosnovan. Ako to uspijete osigurati većina prigovora će biti, pasti će u drugi plan.

I zadnja stvar, ako nakon ovoga vi i vaši kolege poduzmu druge neophodne mjere koje trebaju pratiti poreznu reformu, prije svega politiku regionalnog razvoja, prije svega cjelovitu politiku, ekonomsku, gospodarsku politiku zemlje, onda možemo biti sigurni da će vaša reforma imati pozitivne učinke.

I zato vas ohrabrujemo da krenete u tom neophodnom drugom i trećem i četvrtom koraku jer ćete tada potvrditi osnovanost ovoga koraka za koji ste se usmjerili.

Hvala vam.