Novi državni odvjetnik da više pažnje posveti kažnjavanju zločina iz Bljeska i Oluje

U raspravi o Prijedlogu odluke o imenovanju glavnog državnog odvjetnika Dražena Jelenića prošle sedmice učestvovao je saborski zastupnik i predsjednik SDSS-a dr. Milorad Pupovac:

Klub zastupnika SDSS-a izražava žaljenje zbog toga što je izvještaj državnog odvjetnika trebao tako dugo vremena da dođe na raspravu u ovaj Dom. Ako je bilo određenih prijepora i pitanja u vezi sa radom državnog odvjetništva, nije ta stvar smjela biti stavljena na teret Hrvatskoga sabora kao tijela koje treba nadzirati rad posredstvom izvještaja svih važnih državnih institucija. I šteta je što smo mi kao Sabor propustili priliku, njegovo predsjedništvo u sadašnjim i u ranijim sazivima da ne upozorimo na to. Neki odbori su obavljali svoj dio posla ali plenum nije sve do jučer. I u pravu je kolegica Pusić kada je kazala, ako želimo da nečiji mandat završi pogotovo po isteku, sasvim je normalno da nakon isteka mandata odlučujemo hoćemo li produžiti nekom mandat ili ćemo izabrati nekog drugog. Mehanizam ne prihvaćanja izvještaja je otprilike neka vrsta časnog, nečasnoga otpusta u vojnoj terminologiji govoreno a to ne treba nikome, pogotovo ako nije riječ o nečasnim ljudima i o nečasnom poslu.

Mi nismo primijetili da se još uvijek aktualni državni odvjetnik nečasno ponaša ili da nije nastojao obavljati svoje poslove u skladu sa zakonom.Možda nije napravio sve što je netko očekivao, ali državno odvjetništvo, kao ni druge državne institucije nisu one koje ispunjavaju želje, ni moje, ni bilo koga drugoga. Mi smo tu da istaknemo probleme kojima se bavi državno odvjetništvo. Da upozorimo na to kako i na koji način se nositi tim problemima, ali ništa više od toga.

Problem koji je Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih zajednica posebno istakao, nakon rasprave i u zaključcima koji su usvojeni jeste pitanje o kojem smo često ovdje s ove govornice i ja kao i drugi kolege koji su o tome govori, jeste permanentni nedostatak sredstava rada za rad državnog odvjetništva. Državno odvjetništvo je ponekad funkcioniralo po modelu nevladinih organizacija koje je trebalo dobivati donacije od međunarodnih vlada ili međunarodnih organizacija da bi pojačalo svoje kapacitete. A onda mi ovdje zastupnici izražavamo nezadovoljstvo što nema više borbi protiv korupcije, što nema više borbi protiv organiziranog kriminala, što nema više borbe protiv nesavjesnog poslovanja, što nema više borbe u zaštiti temeljnih prva zaštićenih Ustavom. Nerijetko ih ne može ni biti zato što su ljudi potplaćeni i zato što nerijetko nemaju elementarnih pretpostavki za rad.

Zato ću ponoviti zaključak ovoga odbora koji je tražio i vjerujem da će to Vlada usvojiti, Odbor za ljudska prava jest da se pri sljedećem izradi proračuna obavezno povećaju sredstva za intelektualne usluge i za vježbenike u državnom odvjetništvu.

Državno odvjetništvo treba pojačati njegovim kapacitetima, na ova dva područja minimalno, zbog čega? Pa zbog toga što odvjetnici i odvjetničke kuće postaju moćnije i financijski i kadrovski i na razne druge načine nego što su to pravosudne institucije u RH, uključujući državno odvjetništvo. I da taj proces ne bi bio nastavljen na štetu pravosudnih institucija u RH, uključujući i državno odvjetništvo, naša je primarna zadaća da tražimo od Vlade da poveća izdvajanja za rad državnog odvjetništva, posebno nekih njegovih djelova kao što je građansko pravni odjel. Ministar sigurno zna za to.

Dužina trajanja predmeta i sporova, nedostatak ljudi koji će se time baviti, nedostatak intelektualnih usluge koje za takve stvari, posebno za tako teške i komplicirane predmete kao što je npr. Agrokor. Ovdje ima kolega koji su isticali to da je neophodno da neki ljudi odgovaraju zbog toga što se dogodilo u Agrokoru ili događalo u Agrokoru. Sa kojim kapacitetima mi možemo očekivati da će državno odvjetništvo bez sredstava za intelektualne usluge, bez adekvatnog broja vježbenika obaviti te zadaće? Dakle ako to tražimo i ako netko misli da ima opravdanja da se to traži, onda je nužna pretpostavka da se državnom odvjetništvu osiguraju sredstva da to može raditi. Onaj tko to traži, a ne traži sredstva za državno odvjetništvo, taj zapravo ne traži pravu stvar. Taj želi da se čuje njegov glas, a ne da se posao obavi.

Što se tiče ovoga izbora, Klub zastupnika SDSS-a, kao dio vladajuće koalicije će podržati kandidata koji je predložen od strane Vlade. Podržat će ga iz sljedećih razloga, prvo podržat će ga zbog toga što dolazi iz redova zamjenika, onih koji su najveći dio svoje profesionalne karijere proveli u državnom odvjetništvu. Oni koji su dobar dio svoje karijere se bavili upravo poslovima koji su im omogućili da steknu adekvatno iskustvo, adekvatne vještine i adekvatna znanja da bi mogli obavljati tako zahtjevnu, moralno i profesionalno zahtjevnu ulogu kao što je uloga državnog odvjetništva.

Naša zadaća je ovdje dvije stvari, osim sredstava koje sam spomenuo. A to je da osiguramo da nema nikakvog pritiska, dakle sredstva da mogu profesionalno raditi svoj posao i da se mogu nositi sa onima koji brane u skladu sa zakonom, brane one protiv kojih DORH pokreće postupke. Da budu koliko toliko ravnopravni u tom postupku, koliko toliko. A sad im je država neravnopravna u odnosu na one koji imaju novac i moć. Netko je ovdje spominjao neke slučajeve prije mene, pa to je zato što je država neravnopravna. Njezin važan segment DORH je neravnopravan u odnosu na niz aktera u predmetima koji su ovdje spominjani.

A onda je najgore, ukoliko se u to upletemo mi i upleće politika i pokušava arbitrirat ili pokušava utjecat, a znamo da je to godinama bila karakteristika. Posebno u predmetima suđenja za ratne zločine koji opterećuju odnose u našem društvu i danas, koji opterećuju odnose između naše države i susjednih država, jedan takav incident je bio jučer o kojem se narušila najbolja volja da se ti odnosi unaprijede. Pokušavamo li mi danas ovdje na sličan način utjecati na odluke državnog odvjetništva ili slati poruke bilo kome drugome u našem sustavu radimo stvari kojima narušavamo taj sustav.

I iz tog razloga klub SDSS-a očekuje da u tom pitanju nema ni poticanja ni ometanja, a nažalost mnogi predmeti suđenja za ratne zločine čekaju i kada je u pitanju Bljesak gdje nitko nije odgovarao ni za jedan zločin počinjen prema srpskim civilima i kad je u pitanju Oluja gdje nitko nije odgovarao ni za masovne progone ni za ubojstva.

Ako me želite zamijeniti ovdje za govornicom prepustit ću mojih pet minuta, sigurno možete nešto pametnije reći od mene i sigurno smatrate da imate više prava ovdje da govorite nego ja. A da ste u nekim drugim okolnostima bili biste manji od makovog zrna jer za više i niste.

pripremila: Milena JURIŠIĆ

foto: dnevnik.hr