Neophodne dodatne mjere za ekonomski i demografski osiromašena područja

Juče je u Saboru o prijedlogu polugodišnjeg izvještaja o izvršenju budžeta govorila zastupnica Anja Šimpraga; 

Evidentno je da je korona kriza znatno utjecala na proračun. Ukupan prihod državnog proračuna ostvaren je u iznosu od 60,4 milijarde kuna što je na međugodišnjoj razini pad od 7,2%. Dok su ukupni rashodi iznosili 77,1 milijardu kuna. Dakle,ovogodišnji prihodi proračuna za prvih 6 mjeseci otprilike su za 5 milijardi kuna manji u odnosu na isto nam razdoblje prošle godine. Pad gospodarske aktivnosti najviše se u ovogodišnjim proračunskim prihodima odrazio na prihode od PDV-a koji su pali za 13,2%. Industrijska proizvodnja pala je za 6,4%, promet od trgovine na malo 6,6%, a indeks građevinskih radova narastao je za 3,1%. Prosječan broj registriranih nezaposlenih pri HZZ u prvom polugodištu iznosio je 148.000 što je povećanje od 8%. Rashodi državnog proračuna najviše su u prvom polugodištu ove godine porasli na subvencijama za provedbu mjera za očuvanje radnih mjesta za što je izdvojeno 6 zarez milijardi, 6,7 milijardi kuna. Jasno je da su izdaci zbog pandemije uzrokovanih Covidom-19 i potresom koji je pogodio glavi grad Zagreb i okolicu proračun jesu dodatno opteretili, ali ja ću u ime Kluba zastupnika SDSS-a naglasiti da treba stvoriti posebne mehanizme kojima će se jednostavno morati nadoknaditi golema, golemi zastoj u razvijenosti odnosno nerazvijenosti područja.

Statistike govore da je od 117 jedinica lokalne samouprave u kojima žive pripadnici svih nacionalnih manjina s udjelom većim od 5% stanovnika, u 103 jedinica lokalne samouprave žive pripadnici srpske zajednice. Od toga 55,45% Srba živi u potpomognutim područjima gdje je razvijenost u skupinama, znači od 1. do 4. prema indeksu razvijenosti. Prema podacima s kojima kao klub raspolažemo, za razvojem
komunalne gospodarske i socijalne infrastrukture, iskazane su slijedeće potrebe. Izgradnja, rekonstrukcija i sanacija 32%
državnih cesta na tim područjima i 48% županijskih cesta, 32% lokalnih i 46% nerazvrstanih cesta u tim nerazvijenim općinama.
Preko 60% naselja nema vodovodnu mrežu a u općinama je prosječna stopa indeksa razvijenosti 54%. Prosječni izvorni prihod je 959kn dok je prosječna stopa nezaposlenosti 33%. Depopulacija stanovništva u razdoblju od 1991. do 2011. iznosi -45%.

Sve navedeno upućuje na potrebe za dodatnim mjerama za veću financijsku podršku, slabo razvijenih, ekonomskih i demografskih
osiromašenih područja. Intervencijski planovi za mnoge sredine naravno da donosi nove investicije, projekte, nova radna mjesta
što bi itekako pomoglo i očuvanju i opstanku ovih krajeva. Projektom Slavonija, Baranja i Srijem nadamo se da će programi i
mjere biti usmjerene i na sredine gdje tradicionalno žive nacionalne manjine. Međutim, što sa sredinama koje nisu
obuhvaćene spomenutim intervencijskim planovima i projektima? Priliku za ravnomjeran regionalni razvoj, naravno da moraju
imati i općine poput Vrginmosta, Gline, Topuskog, Dvora, Vrhovina, Udbine, Donjeg Lapca, Gračaca, Obrovca, Kistanja,
Ervenika, Biskupije, Kijevo, Civljana i mnogih dr. općina. Stoga moramo pojačati distribuciju sredstava i u regionalnom razvoju,
Ministarstvu poljoprivrede i Ministarstvu demografije. U protivnom, područja koja su idealna za poljoprivredu i ruralni
turizam, kao što su Slavonija, Kordun, Banija, Lika i dobar dio dalmatinskog zaleđa iz kojeg dolazim, neće biti iskorištena.