Milošević za tportal: Do iduće zime neće svi ljudi iz kontejnera biti u svojim kućama

Iako kao potpredsjednik Vlade za društvene djelatnosti i ljudska prava nema ministarski resor, Boris Milošević ovih dana ima pune ruke posla. Kao drugi čovjek Stožera za otklanjanje posljedica potresa gotovo je svaki tjedan na Baniji, a u intervjuu za tportal otkriva uz ostalo koliko je zadovoljan procesom obnove, ali i zašto dosad na tom području nije obnovljena nijedna kuća sa žutom ili crvenom naljepnicom

Pupovac se vratio na čelo SNV-a, a Milošević je na pomirenju radio kao potpredsjednik Vlade. Naime, samo desetak dana nakon imenovanja sudjelovao je na obilježavanju obljetnice vojno-redarstvene akcije Oluja, dok je Tomo Medved sudjelovao u Gruborima na komemoraciji srpskim žrtvama.

Medveda i Miloševića sudbina je ponovno spojila i prije godinu dana, kad je osnovan Stožer za otklanjanje posljedica potresa. Medved kao predsjednik, a Milošević kao potpredsjednik stožera gotovo svaki tjedan odlaze na Baniju i iz prve ruke znaju koliko je obnova uznapredovala ili nije.

Prošla je godina dana od potresa na Baniji. Koliko ste zadovoljni procesom obnove?

– Kad sagledam pitanje obnove, pokušavam biti maksimalno racionalan i objektivan, no teško je jer preko Stožera sudjelujem u cijelom procesu. Pokušavam sagledati s kojim smo se problemima suočavali i mogu reći da sam zadovoljan dijelom posla koji smo napravili, brojem uklonjenih objekata i s nekonstrukcijskom obnovom, koliko god to netko podcjenjivao. Mislio sam da možda nećemo dosegnuti broj od 1000 završenih kuća do kraja godine, a mi smo premašili taj broj. Ono što mi nedostaje jest to što nismo započeli izgradnju zamjenskih kuća. Da smo započeli s tim poslom, bar desetak kuća, onda bih mogao reći da sam zadovoljan, ovako posao nije zaokružen.

To i je pitanje koje svi postavljaju. Zašto se u godinu dana nije moglo izgraditi kuće onima kojima je to najpotrebnije, onima koji su u potpunosti ostali bez svojih domova?

– Sa žutom i crvenom naljepnicom je više od 13 tisuća objekata, iako nisu to sve obiteljske stambene kuće, a negdje imamo jednu naljepnicu, a zapravo se radi o višestambenim zgradama. Što se tiče Sisačko-moslavačke županije, imamo 9.500 zahtjeva za obnovu koje treba obraditi i odlučiti o njihovoj opravdanosti te razlučiti što treba konstrukcijski obnoviti, a gdje uklanjati i graditi novu kuću. Do sada nam je prioritet bilo uklanjanje objekata opasnih po život i nekonstrukcijska obnova. Sada su završeni prvi natječaji i ubrzo očekujemo i prve ugovore s izvođačima radova za izgradnju novih kuća. Osim toga, 30. prosinca 2021. iz Fonda solidarnosti stigla je uplata punog iznosa odobrenog za petrinjski potres, a 5. siječnja su već raspisani javni pozivi za korištenje tih sredstava. Nova 2022. godina će biti godina obnove.

Zašto se to nije moglo napraviti u godinu dana?

Možete li kao Vlada obećati da će ljudi koji su trenutno smješteni u kontejnerima i mobilnim jedinicama iduću zimu dočekati u kućama?

– Mogu obećati da dio ljudi neće biti u kontejnerima i da će ljudi koji su u kontejnerima i nemaju drugog smještaja biti prioritet. Svi neće biti u svojim kućama, to je nerealno očekivati. Jasno mi je da koliko god ubrzamo rješavanje obnove, nećemo ispuniti očekivanja javnosti i ljudi. Ali važno je da maksimalno ubrzamo procese. Zato i jesmo mijenjali zakon. Ako želimo zadržati ljude, moramo im omogućiti obnovu kuća, ali i napraviti prometnu, socijalnu i svaku drugu infrastrukturu boljom nego što je ona bila prije potresa, ako je infrastrukture uopće i bilo. Jer ono što je postojalo prije potresa nije bilo dobro.

Ide se u revitalizaciju cijelog tog područja. Konkretno na koji način to mislite napraviti?

– Postoji politička volja da se to područje revitalizira i pomogne, već su donesene i političke odluke u tom smjeru. Na Vladi je donesen Program revitalizacije s brojnim mjerama kojima će se pokušati pomoći revitalizirati to područje. Program sadrži određene infrastrukturne projekte, npr. gradnju dovršetka autoceste Zagreb-Sisak, koji su dugo planirani, ali sad će se doista i realizirati. Osim infrastrukturnih projekata, kroz razne mjere i programe poticat će se oživljavanje tog područja jer u Vladi smo svjesni toga da sama obnova, obnova onog što je porušeno, nije dovoljna i teško možemo zadržati ljude koji su ostali tamo živjeti.

Poanta revitalizacije i zadržavanja ljudi na tom prostoru trebala bi biti i osigurati ljudima posao. Teško će se to postići samo gradnjom infrastrukture poput cesta.

– Naravno. Mi smo i na obilježavanju godišnjice potresa rekli da je Vlada uložila više od milijardu kuna u sanaciju posljedica potresa i da postoji jasna politička volja da se uloži u projekte, infrastrukturu i osiguranje radnih mjesta. Zadnjeg dana stare godine Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije raspisalo je javni poziv za dodjelu bespovratnih sredstava ‘Priprema projektno-tehničke dokumentacije za projekte u području digitalne transformacije i zelene tranzicije’. Za projekte s područja Sisačko-moslavačke županije u pozivu je rezervirano 20 milijuna kuna. Takvih javnih poziva će biti, no svjestan sam toga da, koliko god novca se uložilo i koje god mjere poduzeli, ništa nam ne garantira da ćemo uspjeti revitalizirati to područje, što znači ne samo zadržati one koji su tamo, već vratiti one koje su otišli i privući neke nove da se dosele.

Što biste rekli nekom poduzetniku, zašto bi trebao uložiti u Baniju ili otvoriti tvrtku na Baniji?

– Na snagu je stupila nova karta regionalnih područja Hrvatske u svrhu poticanja gospodarskog razvoja. Bit će puno jednostavnije, jeftinije i s većim potporama pokrenuti posao u Petrinji nego u Zagrebu. Mijenja se i karta potpomognutih područja upravo kako bi cijela Sisačko-moslavačka županija ušla u kategoriju područja koja država dodatno potiče. A kad se završi autocesta i kad rekonstruiramo ostale važne ceste na tom području, imat ćemo bolju povezanost i lako će se moći doći u Zagreb. Mislim da će kroz te infrastrukturne projekte i poticaje poduzetnicima biti isplativije otvoriti posao, firmu, pogon u tom području nego u Zagrebu. Naše je da stvorimo podloge, poticaje i javne pozive te da pokušamo animirati poduzetnike i ostale građane da to iskoriste.

Na godišnjicu potresa mogli su se čuti i komentari da Banija postaje novi Vukovar, kojeg se politika sjeti samo jednom godišnje.

– Teško da se mogu s tim složiti. Potresi su obilježili ovaj mandat Vlade i moj mandat u Vladi. Najveći dio svog posla i energije uložio sam i usmjerio na to područje i sigurno da će se velikim dijelom uspjeh mandata ove Vlade temeljiti na onome što smo napravili tamo. Ne mogu prihvatiti tu ocjenu. Bio je veliki medijski fokus na godišnjicu, ali fokus Vlade nije samo taj dan. Tu su dva potpredsjednika Vlade s državnim tajnicima i mi svaki tjedan imamo sjednicu Stožera za obnovu tamo i poduzimamo mjere, Vlada svako malo donosi odluke koji se odnose na potresom pogođeno područje. Nedavno je produljen paket mjera poput oslobođenja plaćanja struje, toplinske energije, autoceste, RTV pristojbe. Vlada je donijela i odluku da ministar financija izmijeni pravilnik o porezu i produlji oslobođenje PDV-a na donacije na tom području. Fokus politike i Vlade je svakako na tom području i nije prigodničarski i samo na obljetnicu.

Bili ste na neki način dio Milanovićeve Vlade kao pomoćnik u Ministarstvu uprave. Kako danas gledate na njegov mandat na Pantovčaku?

– Načelno smatram da je dobro za demokratsku kulturu države da predsjednik nije iz iste političke opcije kao i Vlada. Mislim da je imao afirmativnu, pozitivnu kampanju, da nije išao niskim udarcima na protukandidate, imao je jako dobar inauguracijski govor i početak mandata. Bio je i u Gruborima, gdje je održao jako dobar govor i ljudi tamo su se možda prvi put osjećali ravnopravnim građanima Hrvatske. No nakon toga nemam lijepe riječi ni dobru ocjenu ničega što radi i što govori. Imao je dobar početak i pristup, očekivao sam da će i do kraja mandata imati takav pristup, no sve što je uslijedilo jako loše djeluje na političke odnose i atmosferu u društvu.

Posebno je odjeknula njegova izjava o genocidu u Srebrenici, a on je u obranu citirao i izjavu Milorada Pupovca na pitanje o genocidu u Srebrenici (op.a ‘Srebrenica je, a nije samo ona jer ima i drugih mjesta, slučaj u kojem postoje elementi genocidnih radnji koje treba prepoznati, elementi stradanja koji su po svojim razmjerima i karakteristikama takvi da nadilaze strahote koje su se događale u Hrvatskoj’). Je li ono što se dogodilo u Srebrenici bio genocid ili su u pitanju bili elementi genocidnih radnji?

– Na žalost, na ovim prostorima imamo rašireno iskustvo negiranja ili umanjivanja počinjenih zločina. I pitanje Srebrenice prečesto se politizira i umanjuje se značaj žrtve. Poštujem što je utvrdio sud u sudskim presudama i nemam tu što dodati. Mogu samo reći da sam kao saborski zastupnik zajedno s Miloradom Pupovcom išao na obilježavanja srebreničke tragedije u Hrvatskom saboru, gdje smo odali počast srebreničkim žrtvama.

Treba li Aleksandra Zec dobiti ulicu ili trg u Zagrebu?

– Moje je mišljenje da treba i mislim da bi to bilo dobro jer je ona bila dijete Trešnjevke, dijete Zagreba. Ona je s vremenom, nažalost, kao žrtva jednog bešćutnog zločina izrasla kao jedan simbol ljudi koji su stradavali zbog krivog imena i prezimena i bilo bi dobro da tom simbolu odamo počast, bilo kroz ulicu ili na neki drugi primjeren način.

Opet vidimo rekordne brojke zaraženih koronavirusom. Hoće li se ići na strože mjere s obzirom na omikron soj, posebice jer vidimo da druge europske zemlje uvode strože mjere?

– Mjere cijelo vrijeme diktira epidemiološka slika i virus koji stvara nove sojeve. Neke zemlje idu na strože mjere, neke odustaju od mjera. Novi sojevi koji se pojavljuju pokazuju da određeni broj mjera nije toliko efikasan i mi cijelo vrijeme zapravo učimo kako se virus ponaša. Uvijek će biti promašaja, ali namjera je uvođenje mjera koje će štititi većinu građana i napraviti najmanje štete. Nisam u Stožeru i nisam direktno uključen u proces odlučivanja, ali očekivano su zbog skoka novozaraženih predložene nove strože mjere koje u ponedjeljak stupaju na snagu.

Je li odgovor obavezno cijepljenje?

– Cjepivo je svakako najbolja i najefikasnija mjera u borbi protiv virusa. U ovom trenutku obavezno cijepljenje nema niti jedna zemlja u Europi osim za pojedine kategorije stanovnika. Neke zemlje to najavljuju. U ovom trenutku to nije opcija, covid potvrde su mjera koja je dobro pogođena, ali teško je procijeniti što budućnost nosi. Zapravo, najviše volim kada u medijima o toj temi govore liječnici i medicinsko osoblje s covid odjela. Mislim da su oni najbolji glasnogovornici borbe protiv pandemije i da ih mi kao političari možemo samo poslušati.

No vi možete, primjerice, govoriti o Mostovom referendumu.

– To je čista zloupotreba referenduma. Referendum je demokratska tekovina i alat koji vrlo lako može postati oružje i zloupotreba populista i ovdje o tome riječ. Most je na strahu i zamoru ljudi od virusa i mjera procijenio da se određeni broj ne želi cijepiti, umoran je od mjera i ne želi se testirati te su odlučili zagrabiti u taj bazen birača. Slažem se da mjere koje donosi Stožer treba propitivati, treba propitivati njihov legitimitet i jesu li one smislene, učinkovite. Ali ovdje referendumom ideš protiv znanosti i medicine podilazeći niskim strastima. Ovo je zapravo referendum protiv cijepljenja, ni o čemu drugome tu nije riječ. Oni nijednom nisu jasno pozvali građane da se cijepe. Most je ovom inicijativom pridobio birače Živog zida koji su izgubili svoju političku predstavljenost u Saboru.

Treba li mjere propitivati u Saboru češće, a ne samo kroz raspravu o izvještaju o provedbi Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti?

– U Saboru postoje instituti gdje opozicija može staviti na red i pokrenuti pitanje bilo kojeg pitanja ili mjere. Imaju alate kojima mogu prisiliti većinu da se bilo koje pitanje raspravi. Mogu upozoriti i kroz institut slobodnog govora. No treba uzeti u obzir da smo mi strogo zatvaranje imali samo na početku, kad se virus pojavio u Hrvatskoj i kad nismo znali s čim se suočavamo. Poslije nismo imali takvih situacija. Nismo imali policijski sat ni lockdown. Uveli smo covid potvrde, ali ne narušavamo njima ljudska prava jer ostavljamo slobodu izbora između cijepljenja i opcije testiranja. Te su mjere dosad bile razmjerne.

U kojem smjeru će ići izmjene Zakona o referendumu koje je najavio premijer? Hoće li se nadopunjavati izmjene koje su već u proceduri i u rujnu prošle godine su prošle prvo čitanje ili će se ići u potpuno nove izmjene?

– Cijeli proces je potrebno urediti. Ono što je ključno, osim uređenog postupka prikupljanja potpisa, jest da pokušamo izbjeći da se potpisi bespotrebno prikupljaju, odnosno da Ustavni sud filtrira referendumsko pitanje prije samog prikupljanja potpisa. A da bi se to postiglo, nije dovoljno izmijeniti samo Zakon o referendumu jer je ta procedura ispitivanja zakonitosti i ustavnosti pitanja propisana Ustavnim zakonom o Ustavnom sudu. Stoga treba promijeniti Ustavni zakon o Ustavnom sudu, a za to će trebati dvotrećinska većina glasova u Saboru. Po meni osobno najveća rupa je što u Ustavu nije regulirano pitanje praga odlučivanja, odnosno koliko god ljudi izađe, oni mogu odlučivati i promijeniti Ustav. Ali i da bi se to uredilo, treba imati dvotrećinsku većinu u dugotrajnoj proceduri promjene Ustava, što nije lako postići.

Koliko ste zadovoljni odnosima između Hrvatske i Srbije? Dojam je u posljednje vrijeme da se to pretvorilo u utrku u naoružanju.

– Možda je takav dojam zbog nabave aviona od strane Hrvatske i Srbija je također nabavila neko naoružanje, ali daleko je to od toga da se zemlje ciljano naoružavaju radi utrke. Očekujem da će biti utrka u ekonomskom smislu i napretku i to je jedina utrka od koje građani mogu profitirati, a sve druge utrke su promašene. Odnosi između dvije države su zastali, nemamo susrete i kontakte visoke razine od 2018. godine. To nije dobro, jer radi se od dvije susjedne zemlje koje mogu samo imati koristi od dijaloga i dobrosusjedskih odnosa. Trenutno ne očekujem da će se u bližoj budućnosti stvar popraviti jer Srbiju očekuju i predsjednički i parlamentarni izbori, a predizborno vrijeme nikad nije dobro za razgovore.

To znači i da se po pitanju nestalih ništa nije pomaknulo?

– U posljednje vrijeme u pogledu suradnje se nije pomaknulo i teško da će se u ovom periodu do travnja, kad su izbori, pomaknuti. Nakon tih izbora treba sjesti i razgovarati. Pitanje nestalih je humanitarno pitanje koje je zajednički posao obje države. Ja sam isto zainteresiran, jer ako ćemo etnički gledati, na tom popisu nestalih je i veliki broj Srba iz Hrvatske. I meni je od velike važnosti da se naprave pomaci, a mogu samo zamisliti kako je obiteljima koje čekaju sve ove godine. Objektivno, protek vremena ne ide u korist rješavanja tog pitanja koje izaziva puno šumova u komunikaciji, a ne bi trebalo. U svakom slučaju, kao potpredsjednik Vlade poticat ću obnovu razgovora i suradnje ne samo po pitanju nestalih.

Koliko ste zadovoljni statusom srpske zajednice u Hrvatskoj?

– Ne mogu reći da sam nezadovoljan, dobro je da srpska zajednica ima potpredsjednika Vlade jer je to jaka simbolička poruka, pogotovo što je u jednom periodu to izgledalo kao nešto neprihvatljivo, nešto što se neće više dogoditi. Ova Vlada je dosta napravila i posvećena je dijalogu i smirivanju tenzija u društvu i mislim da se u tom pogledu atmosfera dosta poboljšala. Ali čeka nas puno posla. Nismo izbrisali sve negativnosti – i dalje imamo pojavu diskriminacije, poruka mržnje, povike na stadionima, a dogodi se i fizičko nasilje koje je etnički motivirano. Napravljen je pomak u pogledu elektrifikacije koja ove godine treba završiti i infrastrukturnih projekata, programa za manjine. Iskoraci su napravljeni, ali ja osobno nisam zadovoljan jer bih htio iskoristiti maksimalno svoju poziciju potpredsjednika Vlade da se napravi više. Želio bih da i dalje radimo na smirivanju tenzija i da napravimo iskorake po pitanju zapošljavanja manjina u državnoj upravi, kao i u pogledu jezika i pisma, odnosno da se ćirilica ne gleda samo kroz prizmu Vukovara, nego da nađe svoje mjesto svuda gdje zakon to propisuje. Nemamo nikakvih izgovora da nakon 20 godina ne primjenjujemo Ustavni zakon na području cijele Hrvatske u njegovoj punini.

izvor: tportal.hr