U današnjoj raspravi o Prijedlogu odluke o razrješenju dijela članova i imenovanju novih članova Vijeća za elektroničke medije u hrvatskom parlamentu učestvovao je predsjednik Kluba zastupnika SDSS-a Boris Milošević:

Pred nama je ova točka koja govori o razrješenju odnosno imenovanju novih članova Vijeća za elektroničke medije koja ima ukupno sedam članova i koji zapravo upravljaju Agencijom za elektroničke medije. Predsjednika i te članove Vijeća imenuje Hrvatski sabor na prijedlog Vlade, a njihov mandat je pet godina. Kako je ovom dijelu članova Vijeća istekao mandat prirodno je da se oni razriješe i da se predlože i imenuju novi.

Vijeće je vrlo bitno i vrlo važno u medijskom prostoru RH, ponekad čak to prođe ispod radara kolika je njihova važnost i koje oni imaju velike i značajne ovlasti u uređivanju medijskog prostora. Između ostalog jedna od važne nadležnosti je davanje koncesije za obavljanje djelatnosti pružanja medijskih usluga, televizije i radija, dakle oni dodjeljuju koncesije. Druga važna nadležnost je u biti Fond za pluralizam koji se nalazi u okviru agencije. Taj fond potiče pluralizam i raznovrsnost elektroničkih medija i ta sredstva su značajna za financiranje velikog broja medija. Između ostalog sredstva iz fonda se dodjeljuju i programima koji su namijenjeni i očuvanju jezika pripadnika nacionalnih manjina u potpunosti koji je proizveden na jeziku pripadnika nacionalnih manjina.

Osim toga, dakle dodjeljivanje sredstava iz fonda i Vijeća za elektroničke medije provodi odnosno osigurava nadzor nad provedbom programskih načela i obaveza nad pružateljima medijskih usluga, dakle radi jedan monitoring bilo neposredno bilo posredno.

Kao posljedica ekonomske krize i krize medija, a isto tako razvoja tehnologije, sve više imamo bujanje velikog broja portala koji de facto obavljaju velikim dijelom funkciju javnih medija. Dobro je što su se vrata Fonda za pluralizam odnosno što je Vijeće za elektroničke medije prije nekoliko godina otvorilo taj fond i tim Internet portalima jer oni su jako bitni, ali ono što nije dobro što njihov udio u sredstvima koje fond dodjeljuje jako mali. Kada pogledamo prosječan iznos potpore po pojedinim portalima je otprilike oko 65.000 kuna, a druga sredstva koja su bila u državnom proračunu poput sredstava iz drugih izvora su ukinuta i tako da je ovaj fond nekim portalima ostao jedino sredstvo za financiranje, pogotovo ako uzmemo u obzir da interes oglašivača za financiranje tih portala je jako malen.

Ono što bih ja htio ovdje naglasiti i ono što je bitno za ovu točku, dakle zadaća ovog vijeća je iznimno bitna i kada je predsjednik Vijeća za elektroničke medije bio u Saboru i predstavljao izvještaj za prethodne tri godine tada je rekao da su izmjene Zakona o elektroničkim medijima koje su napravljene 2013. zapravo da nisu pomogle regulaciji govora mržnje i danas možemo reći da nakon tih izmjena imamo jedan neuravnotežen pristup kada gledamo sankcioniranje prema vrstama medija.

To je po meni jedna blaga formulacija stanja kojeg imamo u samom propisu, a apsolutno ne odgovara onome što je u stvarnosti, što se događa u praksi i što bi ti ljudi koji su u vijeću za elektroničke medije trebali provoditi.

Izmjena Zakona za elektroničke medije najavljena u Ministarstvu kulture za četvrto tromjesečje ove godine i mislim da taj dokument i ta izmjena zakona i najavljena medijska strategija moraju voditi računa da na pravi način tretiraju govor mržnje koji se javlja u medijima.

Također smatramo da medijska strategija treba promovirati participaciju pripadnika manjinskih zajednica u javnom društvenom životu, isto tako održivo financiranje neprofitnih medija. Ne samo medija koji se danas obilato financiraju iz proračuna nego treba financirati i specijalizirane emisije, ali treba izbjegavati getoizaciju, nova medijska politika javnog servisa treba se isključivo temeljiti na promicanju tolerancije u svim programima na prestanku prešućivanja tema koje su važne za manjine i prestanku tretiranja manjina isključivo kroz njihovu kulturnu i religijsku raznolikost, a zanemarivanje njihovog političkog života.

I moramo otvoreno reći da su pripadnici manjina i na terenu i mi kao zastupnici manjina nezadovoljni medijskim tretmanom, nezadovoljni smo i tretmanom govora mržnje u medijima. Možda to nije samo odgovornost članova Vijeća za elektroničke medije, ali oni svakako imaju dio odgovornosti. Ima dio odgovornosti Vijeće za elektronike medije, ima dio odgovornosti Ministarstvo kulture, ima odgovornost i Vlada RH jer do sada nismo uspostavili efikasne mehanizme za primjenu domaćih zakona i prakse Europskog suda za ljudska prava za sprečavanje govora mržnje i diskriminatornog govora u svim vrstama medija.

Nažalost sijanje razdora i mržnje i to generaliziranje, prozivanje bez dokaza je uzelo toliko maha pogotovo na portalima da se više saznaje istina od laži. I onda je zadatak prvenstveno jer tako kaže zakon Vijeće za elektroničke medije ga provodi, zadatak tih ljudi da daju imput Ministarstvu kulture i kod izrade zakona i kod izrade medijske strategije, pravi input, u biti na koji način tretirati ove pojave.

A na nama je da izaberemo ljude, dakle da glasamo za ljude koji će u vijeću za elektroničke medije, biti kvalitetno, kvalitetno poznavati materiju o kojom sam sada govorio, kako bi mogli dati takve inpute.

pripremila: Milena JURIŠIĆ/ foto: istarski.hr