Samostalna demokratska srpska stranka (SDSS) ulazi u novu izbornu kampanju nakon nekoliko godina participacije u vlasti tokom kojih su napravljeni značajni iskoraci u rješavanju višedesetljetnih problema naše zajednice. Međutim, statusom i položajem Srba u Hrvatskoj još uvijek nismo zadovoljni. Velik dio naše zajednice živi u još uvijek najnerazvijenijim i najzapostavljenijim dijelovima zemlje. Također, naše ime, jezik, pismo i simboli ostaju predmet mržnje brojnih aktera koji na tom osjećanju grade vlastitu političku platformu. Zato ćemo se u narednom periodu osobito posvetiti daljnjem napretku u sljedećim poljima: razvojnoj politici, jačanju vidljivosti i položaja naše zajednice i naših institucija, te naposljetku izgradnji društva slobode u kojem će se i pripadnici manjina osjećati ugodno.

1. Razvoj naših krajeva

1.1 Ukidanje infrastrukturne diskriminacije

Područja u kojima u većem broju žive pripadnici srpske zajednice, uglavnom povratničke sredine zahvaćene ratnim devastacijama, suočena su sa sporijim ekonomskim razvojem i nedostatnom osnovnom infrastrukturom. To jedinice lokalne samouprave sa većinskim srpskim stanovništvom svrstava u najniži stupanj ispodprosječno razvijenih područja. Analiza je pokazala da među 33 najmanje razvijene općine u RH, njih čak 17 čine one sa većinskim ili vrlo visokim udjelom srpskog stanovništva. Potrebno je aktivnije djelovanje i provođenje programa održivog razvoja lokalnih zajednica koji za cilj imaju pridonijeti ekonomskoj, socijalnoj i demografskoj revitalizaciji navedenih područja u skladu sa njihovim razvojnim posebnostima.

Kao osnovni preduvjet za to, SDSS će nastaviti zahtijevati izgradnju i obnovu elektroenergetske, vodovodne, komunalne, prometne i druge infrastrukture (kao što su telekomunikacije) u sistemski zapostavljenim krajevima te će to postaviti kao uvjet za suradnju svakom budućem koalicijskom partneru.

Zahtijevat ćemo nastavak podrške projektima kao što su “Od vrata do vrata” i “Zaželi”, koji poboljšavaju pristup socijalnim i zdravstvenim uslugama te podižu kvalitetu života, a smanjuju socijalnu izolaciju starijih osoba i osoba sa invaliditetom. Ti programi uz to podržavaju uključivanje teže zapošljivih ili ranjivih skupina žena na tržište rada. Također ćemo inzistirati na nastavku izgradnje srpskih kulturnih centara diljem zemlje, koji imaju namjenu afirmiranja nacionalnih, kulturnih, prosvjetnih, socijalnih i ostalih prava i interesa srpske zajednice, ali i pružaju različite druge servise svim stanovnicima područja koje pokrivaju.

Tražit ćemo nastavak i jačanje razvojnih projekata i fondova za krajeve zahvaćene depopulacijom, osobito one s visokim udjelom nacionalnih manjina. Financijska podrška i posebni razvojni instrumenti u vidu bespovratnih sredstava za lokalnu infrastrukturu, ruralni razvoj i razvoj malog i srednjeg poduzetništva i obrta, nužan su mehanizam kojim se pridonosi smanjenju nezaposlenosti i socioekonomskom osnaživanju zapostavljenih područja. Takvim ulaganjem u razvoj možemo smanjiti potrebu mlađe populacije za odlaskom u veće sredine ili inozemstvo.

1.2 Pomoć ruralnim i podrazvijenim krajevima

Hrvatska se suočava sa ozbiljnim problemom velikih razlika u brzini razvoja između različitih dijelova zemlje. Na to utječu razni uvjeti, od geografskog položaja, gustoće naseljenosti, prometne infrastrukture, posljedica prouzrokovanih ratnim događanjima, loših demografskih pokazatelja, ali i nedostatak investicija. Svjedočimo velikim razlikama u životnom standardu građana Republike Hrvatske od Istre i Zagreba preko primorskih gradova do kontinentalne Hrvatske, Like, Banije i Korduna sve do Slavonije i krajnjeg istoka.

Zakonom o regionalnom razvoju postavljen je okvir koji za cilj ima ujednačavanje regionalnog razvoja cjelokupnog područja zemlje sa posebnom pažnjom na dodatno poticanje razvoja područja koja znatno zaostaju za nacionalnim prosjekom. Iako je Vlada RH donijela Nacionalnu razvojnu strategiju do 2030. godine, potrebno je učiniti značajne i konkretne pomake kako bi se zaustavio veliki odliv stanovništva iz nerazvijenih područja u treće zemlje.

Iz tih razloga potrebno je usmjeriti značajnija financijska sredstva na razvoj ovih područja kroz konkretne mjere određene županijskim razvojnim strategijama i strategijama urbanih područja budući da one detaljnije i bolje prepoznaju potrebe i prioritete ljudi sa svojih prostora. Stoga ćemo inzistirati na osiguranju povećanja financijskih sredstava unutar proračuna RH, kao i pojačanu alokaciju sredstava iz fondova EU za ova područja.

Veliki potencijal kontinentalnog dijela RH predstavlja poljoprivredno zemljište koje kao značajan resurs, osobito u kontekstu izraženih klimatskih promjena i povećane potražnje za hranom u svijetu, mora zauzeti značajnije mjesto u razvoju nerazvijenih krajeva zemlje. Republici Hrvatskoj nedostaje, unatoč postojanju velikih riječnih slivova, kvalitetan sistem navodnjavanja bez kojeg u današnjim uvjetima nema ozbiljne poljoprivredne proizvodnje.

Želimo osigurati da sistem navodnjavanja poljoprivrednih površina bude kapitalni projekt Ministarstva poljoprivrede u narednom mandatu. Također, želimo osigurati i povećanje proračunskih sredstava za poljoprivredne proizvođače kako bi bili konkurentni drugim proizvođačima iz EU. Bitno je napomenuti da u brojnim općinama i gradovima još nije proveden natječaj za zakup poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH pa ćemo potaknuti provođenje natječaja u svim jedinicama lokalne samouprave, gdje to još nije provedeno, u što hitnijim rokovima.

1.3 Socijalna sigurnost za ravnopravno društvo

Postojeći institucionalni sistem socijalne i zdravstvene zaštite starih i nemoćnih, naročito u siromašnim i udaljenim sredinama, ali ne samo tamo, relativno je slabo razvijen i nedovoljan. Uslijed izuzetno negativnih demografskih karakteristika u mnogim krajevima Republike Hrvatske dolazi i do njihovog privrednog zaostajanja.

Založit ćemo se za izgradnju multifunkcionalnih centara za pružanje socijalnih usluga u zajednici koji će, pored toga što znače sistemsko rješenje za socijalne probleme, u konačnici omogućiti novu društvenu i ekonomsku sliku mnogih područja. Radi se o centrima sa integriranim socijalnim i zdravstvenim uslugama što je posebno važno s obzirom da padajući nivo zdravstvene zaštite u mnogim dijelovima Republike Hrvatske. To uključuje i različite oblike institucionalne skrbi za starije osobe.

Da bismo osigurali funkcionalnu zdravstvenu zaštitu svakom građaninu, kroz naredni mandat tražit ćemo uvođenje dodatnih T2 timova hitne medicinske pomoći što doslovno znači život na područjima koja imaju veliku površinu, a mali broj stanovnika. Neophodno je dodatno podržati studente medicinskih fakulteta i visokih škola kroz stipendije uz uvjet da se nakon studija vrate u svoje mjesto prebivališta. Mnogi krajevi u Hrvatskoj ostali su bez liječnika specijalista, pa predlažemo brže i lakše odobravanje specijalizacija mladim liječnicima uz mogućnost da im jedinice lokalne ili područne samouprave riješe stambeno pitanje, osiguraju upis djece u vrtić i dodatak na plaću. Ovo su prijedlozi koji u nekim krajevima već uveliko daju rezultate.

Posebnu pažnju valja posvetiti najmlađim članovima društva, jer želimo postići zaustavljanje trenda depopulacije te povećanje inicijalnog stupnja obrazovanja djece. Trenutno veliki broj djece ostaje ispod upisnih crta u postojećim vrtićima te im prvi dodir sa sistemom obrazovanje i odgoja bude polazak u školu. Tražit ćemo izgradnju novih vrtićkih i predškolskih kapaciteta gdje ćemo omogućiti uslugu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, prvenstveno djeci koja žive na ruralnom području, ali i šire. Time osiguravamo ranu socijalizaciju djece te uvjete odrastanja kakve imaju njihovi vršnjaci drugdje.

2. Srbi: vidljiva i ravnopravna zajednica

2.1 Pravo na predstavljenost, preduvjet ravnopravnosti

Pripadnici nacionalnih manjina, uključujući i srpsku, nedovoljno su zastupljeni u tijelima državne i javne uprave, ministarstvima, pravosudnim tijelima i tijelima jedinica lokalne i regionalne samouprave. Stoga ćemo nastaviti tražiti ravnopravnu zastupljenost nacionalnih manjina u svim granama vlasti: lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj, izvršnoj i sudskoj, kao i u javnim službama i firmama. Zalagat ćemo se za punu i dosljednu primjenu prava prednosti pri zapošljavanju pod jednakim uvjetima prema čl. 22. Ustavnog zakona.

Garantirana mjesta za nacionalne manjine u različitim tijelima su se pokazala kao jedini djelotvoran mehanizam za rješavanje pitanja diskriminacije i drugih problema specifičnih za manjine, osobito jer se druge, “građanske” stranke ne bave tim problemima i gotovo nikad ne kandidiraju pripadnike manjina, osobito Srba, na izborne pozicije.

Pripadnici nacionalnih manjina nedovoljno su zastupljeni u programima HRT-a i u pravilu se priča o njima, ne s njima. Zastupljenost pada iz godine u godinu, pa je tako po posljednjim dostupnim podacima zastupljenost bila ispod 1% ukupnog programa, televizijskog i radijskog. Smatramo kako postoji potreba jačanja prisutnosti manjinskog jezika i pisma u medijima, uključujući nacionalne, ali i regionalne tamo gdje živi više Srba.

Zahtijevat ćemo formiranje manjinske redakcije na HRT-u u kojoj bi radili pripadnici nacionalnih manjina, a sve po uzoru na hrvatsku redakciju na RTV Vojvodine. Zahtijevat ćemo da na svim regionalnim postajama HRT-a, ali i drugim postajama, pripadnici nacionalnih manjina budu zastupljeni u dovoljnoj mjeri, u smislu programa, ali i zaposlenosti. Inzistirat ćemo na proizvodnji više programa za pripadnike nacionalnih manjina, naročito za djecu te punu primjenu ugovora između HRT-a i Vlade Republike Hrvatske. Zalagat ćemo se za dobivanje nacionalne frekvencije za elektroničke medije koji prate manjinsku problematiku te ćemo nastojati postići veću vidljivost srpske zajednice iz Republike Hrvatske u medijima u Republici Srbiji i Republici Srpskoj.

Inzistirat ćemo na zakonskom rješavanju statusa manjinskih samouprava Srba u Hrvatskoj: Srpskog narodnog vijeća i Zajedničkog veća opština, koji, bez obzira što su osnovani prema međunarodnim ugovorima i što je rješavanje njihovog statusa obećano prilikom pristupnih pregovora EU, nemaju riješen status. Također ćemo nastojati osigurati trajan i održiv način njihova financiranja. I dalje ćemo pružati podršku i jačati kapacitete svih ostalih institucija sa srpskim predznakom, prvenstveno Srpske pravoslavne crkve, a potom i lokalnih vijeća nacionalne manjine, SKD Prosvjete, SPD Privrednika, Srpskog demokratskog foruma, Sportskog rekreativnog društva Srba u Hrvatskoj i drugih.

2.2 Dvojezičnost, ključni element vidljivosti i prihvaćenosti srpske zajednice u Hrvatskoj

Iz perspektive kolektivnih prava i sloboda nacionalnih manjina centralno mjesto zauzima Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina, a riječ je o organskom zakonu, koji je po svojoj pravnoj snazi iznad “običnih” zakona. Ustavni zakon je prilikom donošenja bio jedna od osnovnih pretpostavki međunarodnog priznanja Republike Hrvatske, a njegovim donošenjem Republika Hrvatska svrstala se u red demokratskih društava usmjerenih na brigu za pripadnike nacionalnih manjina. Ustavni zakon daje širok dijapazon prava pripadnicima nacionalnih manjina i u tom smislu radi se o jednom od nomotehnički najkvalitetnijih pravnih akata u Europi.

Od donošenja prve verzije Ustavnog zakona prošlo je više od trideset, a od primjene druge verzije više od dvadeset godina. Međutim, dobar dio odredaba ostao je više formalna mogućnost nego realnost, narodski rečeno “mrtvo slovo na papiru”. Prvenstveno se tu misli na ostvarivanje prava na služenje svojim jezikom i pismom, privatno i u javnoj uporabi te u službenoj uporabi, odnosno pravo na dvojezičnost.

Broj jedinica lokalne i regionalne samouprave koje su svojim stanovnicima omogućili primjenu dvojezičnosti je poražavajući, naročito kad je u pitanju srpska zajednica. Glavni razlog tome je što su normalizirani različiti mehanizmi opstruiranja i ograničavanja prava, prvenstveno neprimjenom na temelju upitnih pravnih interpretacija, što ćemo nastaviti problematizirati i nastojati zaustaviti. Upravo zato ćemo poticati razvoj političke kulture koja će omogućiti puno širu primjenu dvojezičnosti, uključujući i naselja gdje nije zadovoljen strog zakonski prag. Također ćemo se nastaviti zalagati za normalizaciju srpske ćirilice u javnom prostoru, a naši partneri će biti oni koji osim naših glasova prihvaćaju i vidljivost našeg jezika i pisma. Nadalje, zalagat ćemo se za smanjenje previsoko određenog praga od jedne trećine stanovnika za ostvarivanje prava na dvojezičnost po uzoru na druge države te punu primjenu Naputka za dosljednu provedbu Zakona o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj. Nastavit ćemo rad na kampanji destigmatizacije ćirilice te poticati pripadnike srpske zajednice na ishođenje dvojezičnih osobnih iskaznica.

2.3 Manjinsko obrazovanje, zalog za multikulturnu budućnost

SDSS će i dalje posvetiti dužnu pažnju obrazovanju na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu na svim razinama školovanja. Ovakvo obrazovanje jedan je od najvažnijih načina očuvanja nacionalnog, kulturnog i vjerskog identiteta nacionalnih manjina. Upravo zato će SDSS nastaviti pružati podršku i neformalnim modelima manjinskog obrazovanja kakav je Program plus SNV-a te ćemo nastaviti pružati punu podršku obrazovanju pripadnika hrvatske zajednice u Republici Srbiji.

Inzistirat ćemo na daljnjem razvoju i jačanju svih modela manjinskog obrazovanja te na većem angažmanu države kako bi se omogućili kvalitetni manjinski obrazovni programi atraktivni svima, uključujući i djecu koja ne dolaze (samo) iz manjinskih obitelji. To će biti moguće jedino otklanjanjem osjećaja straha i destigmatizacijom obrazovanja na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu, kroz približavanje javnosti činjenice da se ne radi o odvojenim školama, “srpskoj smjeni” i “srpskom programu”, već samo i isključivo o obrazovanju po službenom obrazovnom programu Republike Hrvatske na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu, kakvo imaju sve druge nacionalne manjine.

Nastavit ćemo zagovarati zbližavanje djece u krajevima s lošim međunacionalnim odnosima, prvenstveno jačanjem multikulturnih elemenata u većinskom obrazovanju, kao i multikulturnim politikama lokalnih vlasti, a ne ukidanjem i ograničavanjem manjinskog obrazovanja, što predlažu mnogi, i s lijeve i desne strane političkog spektra.

Zahtijevat ćemo povećanje iznosa koji se u proračunima države te lokalnih i regionalnih samouprava izdvajaju za obrazovanje djece pripadnika nacionalnih manjina. Pri tome prvenstveno mislimo na predškolski odgoj i obrazovanje za koji se trenutno izdvajaju nedovoljna financijska sredstva. Inzistirat ćemo i konstantno podržavati izgradnju novih objekata u svim sredinama, i urbanim i ruralnim.

SDSS će nastaviti zagovarati stav da škole koje pohađaju pripadnici srpske nacionalne manjine moraju imati identičan status kakav imaju škole drugih nacionalnih manjina. Inzistirat ćemo na dovršetku postupka prijenosa osnivačkih prava nad osnovnim školama na istoku Republike Hrvatske koji je započeo još 2015. godine te istovremeno poticati pokretanje tih postupaka u svim onim sredinama u kojima za to postoje preduvjeti. Inzistirat ćemo i dalje na registraciji škola kao manjinskih jer je lokalno sudjelovanje u upravljanju školama ključni element jačanja demokratičnosti manjinskog obrazovanja te poticaj njegovom osnaživanju.

3. Slobodno društvo

3.1 Ljudska prava i demokracija

Odnos prema manjinama, naročito prema srpskoj zajednici, još uvijek je najbolji indikator demokratičnosti hrvatskog društva. U nastojanju da osigura jednakost, ali i dostojanstvo svih u društvu, SDSS će nastaviti zagovarati posebne političke, društvene i kulturne mjere. SDSS se zalaže za jačanje i stabilnost demokratskih institucija, što uključuje i osobito važnu ulogu za urede pravobranitelja, civilno društvo, sindikate i nezavisne medije, odnosno osiguranje prava na slobodno informiranje.

Poštovanje političkog pluralizma je preduvjet poštovanju i kulturnih i nacionalnih razlika u društvu. Izrazi i poruke mržnje u javnom prostoru svakodnevnica su sa kojom se susreću brojni pripadnici srpske zajednice. Nastavit ćemo tražiti strože sankcioniranje govora mržnje, zločina iz mržnje i diskriminacije pripadnika manjina, ali i tražiti pokretanje ili jačanje programa prevencije. Osobito nam je važno da se u našem društvu nitko ne stigmatizira, te težimo ka jednakosti bez obzira na invaliditet, rodni identitet, izražavanje spolne orijentacije, rasu, etničku pripadnost, boju kože, spol, jezik, vjeru, političko ili drugo uvjerenje, kao i nacionalno ili socijalno podrijetlo. Spremni smo i svjesni važnosti unapređenja obrazovanja, socijane sigurnosti, kao i zdravlja, te ćemo u narednom periodu težiti ne samo povećanju standarda života, nego i povećanju društvene solidarnosti.

Uzimajući u obzir neravnopravan položaj manjina u kaznenom sustavu, odnosno tendenciju češćeg i strožeg kažnjavanja Srba za iste prekršaje u odnosu na većinski narod, nastavit ćemo se zalagati za pravednije, odgovornije i slobodnije društvo, pri čemu nam je važno da svi imaju pravo na slobodu mišljenja i izražavanja, ali i da uživaju pravo zaštite od svih oblika nasilja te jednak pristup pravdi. U skladu sa svim navedenim, snažno ćemo se zalagati za osnivanje regionalnih ureda pravobranitelja kao važnog koraka prema osiguranju adekvatne zaštite prava manjinskih zajednica na lokalnoj i nacionalnoj razini. Osnivanje navedenih ureda potiče decentralizaciju sustava zaštite ljudskih prava, omogućujući bolje razumijevanje i rješavanje specifičnih problema i potreba manjinskih zajednica.

3.2 Politika mira u zemlji i susjedstvu

Gotovo trideset godina prošlo je od završetka ratnih sukoba u Hrvatskoj, koji su naposljetku okončani uspješnim mirovnim procesom. Taj mirovni proces nije samo doveo do teritorijalne integracije zemlje, nego je i formalno uspostavio ili ojačao mehanizme zaštite prava nacionalnih manjina i predvidio mjesto za manjinske institucije u političkom sistemu Hrvatske. Službena politika sjećanja, međutim, u pravilu ne odražava ni jednu od ovih činjenica. Umjesto toga, ratno iskustvo i dalje se mobilizira radi jačanja animoziteta prema srpskoj zajednici iz sitnih dnevnopolitičkih razloga. SDSS se smatra strankom mira i inzistirat će na promociji mira kao principa, kako u politici sjećanja, tako i u unutrašnjoj i vanjskoj politici.

Stranka će nastaviti svoju praksu da odaje dužni pijetet svim žrtvama rata, bez obzira na njihovu nacionalnost, kao i da osuđuje sve ratne zločine, bez obzira na nacionalnost počinitelja. U takvom obilježavanju ratnih događanja i dalje ćemo tražiti iskrene partnere, te poticati i provoditi edukacijske i druge projekte koji jačaju posvećenost miru. Također ćemo zahtijevati iskren i konstruktivan pristup svih zainteresiranih strana (država i drugih aktera) rješavanju humanitarnih pitanja naslijeđenih iz rata, kao što su pitanja odštete žrtvama ili nestalih osoba. Davat ćemo snažnu podršku nastojanjima da se kazne počinitelji ratnih zločina, u onom obliku u kojem to zahtijeva princip pravednosti – bez nejednakosti u postupanju s obzirom na nacionalno porijeklo.

U regionalnoj i vanjskoj politici, nastavit ćemo raditi na poboljšanju odnosa između Hrvatske i Srbije, te jačati veze manjinskih institucija s onima u matičnim državama. Nastavit ćemo pomagati i dijeliti iskustva sa Srbima na Kosovu i Metohiji, koji se nalaze u teškoj situaciji. Također, i dalje ćemo razvijati naše dobre odnose s organizacijama hrvatske zajednice u Srbiji, koji mogu pomoći i poboljšanju međudržavnih veza. Dobri odnosi Hrvatske sa Srbijom, kao i oba entiteta Bosne i Hercegovine, od egzistencijalne su važnosti za srpsku zajednicu u Hrvatskoj. Ali i više od toga, odnos Hrvatske i Srbije ostaje ključ stabilnosti cijele regije. Te dvije zemlje, zajedno s BiH, još uvijek su „najbliži susjedi”, unatoč nasilnim pokušajima da se umjetno prekinu njihove kulturne i druge veze. Inzistirat ćemo na tome da svatko tko doprinosi izgradnji boljih političkih, ali i kulturnih, obrazovnih i naučnih odnosa među zemljama regije, ujedno čini i veliku uslugu vlastitoj zemlji.

3.3 Napredna i pravedna zemlja – prijatelj manjina

U SDSS-u vjerujemo da je napredna i pravedna zemlja prijatelj svih svojih građana pa time i manjina. Zato ćemo i dalje raditi na tome da podržavamo i zagovaramo projekte, inicijative i zakonske prijedloge koje idu u smjeru izgradnje otvorenog, uključivog, ravnopravnog i progresivnog društva. To se osobito odnosi na područje kulturnih, vjerskih i obrazovnih politika koje, između ostalog, trebaju odražavati raznolikost naše zemlje i u etničkom i u konfesionalnom smislu. Naš cilj je poticati i ohrabrivati kako državne tako i nedržavne subjekte i institucije u kontinuiranom radu na izgradnji povjerenja, razvijanju solidarnosti i širenju duha tolerancije.

SDSS se zalaže i za visoke kriterije zaštite prirode i životnog okoliša, te za ravnomjerno i pravedno podnošenje tereta zbrinjavanja otpada, odnosno prestanak praksi prebacivanja najnepoželjnijih i najkontroverznijih postrojenja u rijetke preostale krajeve u kojima Srbi žive kao većinski narod, a koji se u ekonomskom smislu smatraju najslabije razvijenim krajevima u zemlji. Kako se radi i o najslabije naseljenim te socijalno, kulturno i infrastrukturno zapuštenim krajevima, potrebno je razvijati ih i pomagati na način da ljudi razviju interes u njima izgrađivati život, a ne napuštati ih uslijed pojave novih, dodatnih teškoća, strahova i problema.

Nakon uspostave demokratskih institucija te pridruživanja Evropskoj uniji, sljedeći važan politički strateški cilj svake hrvatske vlade treba biti rad na poboljšanju kvalitete života najvećeg dijela stanovništva te značajno povećanje ulaganja u znanost i obrazovanje u što ravnopravno trebaju biti uključene i manjine, odnosno srpska zajednica. Takav politički put učinit će Hrvatsku poželjnim mjestom za život za sve ljude koji sada u njoj žive, za one koje porijeklo veže za našu zemlju, te za sve druge ljude koji Hrvatsku tek razmatraju kao zemlju u kojoj bi mogli izgraditi život i čijem napretku i razvoju bi željeli i mogli doprinositi.