O Izvještaju o ostvarenju prava na besplatnu pravnu pomoć u Saboru je govorila Dragana Jeckov, Izlaganje prenosimo u cjelini: 

Na prvu bismo mogli reći kako se pred nama  nalaze suhoparni statistički podaci uobličeni u formu Izvještaja za prethodni period, ali mislim  kako danas ipak govorimo o  važnom pošto   govorimo o dva Izvještaja o ostvarivanju prava na besplatnu pravnu pomoć za  2020. godini i 2021. godini. Šteta je što o Izvještaju za 2020. godinu nismo uspijevali raspraviti ranije, ali  ipak ovako može praviti nekakvu komparaciju.

Zakonom o besplatnoj pravnoj pomoći, uspostavljen  je sveobuhvatan sustav pružanja besplatne pravne pomoći osobama prvenstveno slabijeg imovinskog stanja pri rješavanju njihovih egzistencijalnih pitanja, a koji je važan jer se njime preveniraju skupi sudski postupci i štite prava građana.

Nerijetko osobe koje su se našle u teškoj životnoj situaciji besplatnu pravnu pomoć, bilo primarnu, bilo sekundarnu, vide kao jedini izlaz, kao garant kakve takve procesne „jednakosti oružja“.

Potresom pogođena područja su također bila dokaz važnosti besplatne pravne pomoći jer  …. Preduvjet za pokretanje postupka obnove je uređenost imovinsko-pravnih odnosa na nekretninama za koje se podnosi zahtjev, čemu ne udovoljava veliki broj nekretnina na potresom pogođenim područjima pa je potrebno pokretati dodatne pravne postupke.

Stoga je stanovništvu tih područja bilo nužno osigurati pravovremenu i sveobuhvatnu savjetodavnu pravnu pomoć, a svoj doprinos dale su i organizacije poput SNV-a.

Prvi dio Izvještaja, dok ne dođemo do statističkog dijela, je zapravo iz godine u godinu identičan, a sam Izvještaj nažalost ne problematizira na valjan način sva pitanja koja se odnose na besplatnu pravnu pomoć, već samo iznosi brojke.

Vjerujem kako smo svi mislili da su brojke u „korona“ periodu bile manje, odnosno da je besplatna pravna pomoć pružena u manjem broju slučajeva, ali baš naprotiv, 2020. godine primarna pravna pomoć pružena je ukupno u 27.189 slučajeva, a 2021. godine u 24.950 slučajeva. Kad se zna da je 2019. godine taj broj bio 20.679, svjedočimo povećanju broja pružene primarne pravne pomoći za čak 31,48% u 2020. u odnosu na 2019. godinu.

Građani se za besplatnu pravnu pomoć najčešće obraćaju udrugama, jer su u neposrednom kontaktu s građanima, često djeluju na terenu i imaju direktan uvid u njihove svakodnevne potrebe, pa tako iz predmetnih Izvještaja proizlazi da su udruge i pravne klinike pružile primarnu pravnu pomoć u više od 80% slučajeva, dok se preostali dio odnosio na upravne odjele u županijama.

Povećanje broja pružene primarne pravne pomoći u 2020. godini na žalost , nije pratilo povećanje financijskih sredstava, već su smanjena u 2021. godini. Tako je u 2021. osiguran iznos od 1.985.000,00 kn koji je putem javnog natječaja raspodijeljen na 23 pružatelja u rasponu od 50.000,00 kn do maksimalnih 95.000,00 kn na godišnjoj razini.

Da budem jasnija, ukoliko se maksimalni iznos, u koji se ubrajaju naknade pravnicima pružateljima BPP te uredski i režijski troškovi, raspodijeli na 12 mjeseci, evidentno je da u najboljem slučaju mjesečni iznos koji udruge i pravne klinike imaju na raspolaganju za pružanje besplatne pravne pomoći iznosi  mizernih 7.916,66 kn.

Zato ću ovdje istaknuti što već godinama govorimo, proračunska sredstva za besplatne pravne pomoći nisu dovoljna za osiguranje kontinuiranog rada ovlaštenih pružatelja, koji se istovremeno ne mogu prijavljivati na natječaje drugih državnih tijela, s obzirom da se sustav besplatne pomoći isključivo financira od strane nadležnog ministarstva te jedinica lokalne i regionalne samouprave.

E tu se javlja dodatni problem,…

veliki broj jedinica lokalne i regionalne samouprave, nije u mogućnosti financirati pružatelje besplatne pravne pomoći, iako je takva mogućnost predviđena Zakonom, pa su stanovnici slabije razvijenih područja dovedeni u nepovoljniji položaj.

Kod financiranja treba spomenuti i jedan problem tehničke prirode. Kroz sustav besplatne pravne pomoći uplata sredstava, koja su još jednom ističem neadekvatna, na račune pružatelja besplatne pomoći realizira se u pravilu tokom 5 ili 6. mjeseca.

Ppružatelji  se žale da ostaju bez sredstava za rad tokom većeg dijela godine i njihov rad prati neizvjesnost i nesigurnost. Neke od udruga morale su zatvoriti vrata svojih ureda ili bazirati rad na volonterskoj osnovi.  Sve ovo moglo bi se  prevenirati višegodišnjim financiranjem programa besplatne pravne pomoći.

Problem definitivno predstavlja dugotrajnost rješavanja žalbi na rješenja o besplatnoj pravnoj pomoći. Pravobraniteljica je u dijelu svog Izvještaja koji se tiče besplatne pravne pomoći navela kako u jednom predmetu osoba koja je podnijela žalbu na rješenje u osmom mjesecu 2017. godine, na koju niti nakon tri godine nije dobio odgovor. Također, županijski uredi nisu u mogućnosti brzo procesuirati predane zahtjeve, a strankama je kratak rok za ulaganje pravnih lijekova. Najočitiji primjer je osoba koja se javila SNV-u, a kojoj je uručen izvanredni otkaz i koji je na isti imala 15 dana za odgovor – zahtjev za preispitivanje, a rješenje je dobila 3 mjeseca nakon toga, što znači da su joj ostale dvije opcije, da plati odvjetničku uslugu ili da se zastupa sama.

Mogući problem je i to što pravo na besplatnu pravnu pomoć imaju prvenstveno državljani te osobe na stalnom boravku, dok je privremeni boravak vezan uz reciprocitet države čiji je državljanin. Pojedine udruge navele su kako imaju znatan broj stranaka povratnika – stranaca koje se godinama muče s ostvarivanjem prava na stalni boravak, iz godine u godinu im produljuju privremeni te je teško ostvariti pravo na besplatnu pravnu pomoć.

Što se tiče vidljivosti besplatne pravne pomoći, odnosno informiranja građana o uvjetima i načinu realizacije besplatne pravne pomoći, osim putem web stranica ministarstva i županijskih odjela, trebalo bi provoditi sustavno, primjerice putem medija, plakatima ili distribucijom letaka u javnopravnim tijelima te na ostale načine koji su dostupni što većem broju građana.

Iz svega navedenog je vidljivo da besplatna pravna pomoć definitivno ima određenih problema, naročito kad je u pitanju financiranje, ali svejedno doprinosi ostvarivanju inicijalnog cilja, a to je poboljšanje pravne pozicije korisnika besplatne pravne pomoći. Zbog toga će Klub zastupnika SDSS-a podržati Izvještaje o ostvarivanju prava na besplatnu pravnu pomoć i utrošku sredstava u 2020. i 2021. godini.

Pripremila: Slađana BOŽIĆ