U raspravi o Prijedlogu Zakona o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi danas je učestvovala zastupnica SDSS-a Dragana Jeckov: 

Pozdravljam činjenicu da je s nama ministar, smatram da je važno s obzirom da je ovo jedan nov zakon, da je u pitanju zapravo jedna novina koja će nas na neki način i uvesti u to savremeno Europsko tržište, posebno kada je u pitanju javna nabava i zato je jako dobro da upravo na neki način i ministar obrazloži, da ne kažem da ga brani, neće imati prilike da ga brani, ali obrazloženje smo čuli. Naime Europska komisija, kao najviše tijelo na razini EU u području javne nabave smatra da upravo javna nabava predstavlja jedan od generatora razvoja. Zašto je to tako? Pa upravo zbog toga što oko 12 do 15% BDP-a država članice EU, odnosno komisija gleda na tu javnu nabavu kao na instrument povećavanja održivog rasta te podrške stvaranju novih radnih mjesta.

Javna nabava ipak kod nas se rijetko u javnosti posmatra kao jedan od generatora razvoja i vrlo često percepcija je u društvu da je javna nabava idealno mjesto za demonstraciju koruptivnih radnji. No promotrimo li vrijednost javne nabave koja je u Hrvatskoj, a i u drugim članicama EU, kao što sam rekla kreće se od 12 do 14% BDP-a, vidjet ćemo da su tu dakle prilike uistinu značajne.

Vrijednost ugovora o javnoj nabavi u Hrvatskoj na godišnjoj razini kreće se oko trećine državnog proračuna te obuhvaća oko 15 000 ugovora na koje se primjenjuje Zakon o javnoj nabavi i preko 40 000 ugovora nastalih temeljem bagatelne nabave. Upravo je zbog toga svako unapređenje sustava javne nabave za državu iskorak u smjeru protiv korupcije.

Što nam donosi e račun koji postaje obavezan u postupcima javne nabave od 1.12. ove godine? Europska komisija je propisala ujednačen sadržaj elektroničkih računa i naručitelji će biti obavezni primiti i obrađivati tako zaprimljene račune. Takav sustav će generirati značajne operativne uštede i za naručitelje i za poduzeće i smanjiti prepreke prekograničnoj trgovini unutar EU.

E računi trebali bi biti jednostavniji za korištenje i lako razumljivi, uzevši u obzir da osobito mala i srednja poduzeća imaju na raspolaganju ograničen broj radnika i financijskih sredstava. Uvođenjem e računa ubrzavaju se i automatiziraju poslovni procesi, smanjuju troškovi poslovanja, ostvaruju značajne uštede te se potencijalno stvara veća dodatna vrijednost u poslovanju, kako u gospodarskom sektoru, tako i u javnoj upravi.

Na taj način osigurat će se uslovi da naručitelji primaju i obrađuju strukturirane elektroničke račune koji su u skladu sa Europskom normom o elektroničkom izdavanju računa. Elektronička razmjena računa omogućuje međusobno povezivanje gospodarstvenika, kao i tijela javne i državne vlasti, te u konačnici dovodi do konkurentnijeg poslovanja.

Procjenjuje se da će se prelaskom na elektroničke račune ostvariti proračunske uštede od 6 do 13% ukupnog iznosa javne nabave, odnosno oko 2 i pol milijarde kuna godišnje.

Jedna važna prednost uvođenja elektroničkog fakturiranja u poslovne procese je osiguranje poreznog nadzora te bilo koja revizija financijskog poslovanja u realnom vremenu što predstavlja neprocjenjiv moment za transparentnost fiskalnog učinka, pogotovo kad se radi o postupcima javne nabave.

Kao što sam rekla, novi prijedlog zakona propisuje i jedinstvenu Europsku normu za elektroničko poslovanje u skladu sa Europskom uredbom čime se olakšava prekogranična nabava. Elektroničnu razmjenu za javne naručitelje obavljat će FINA i putem središnje platforme za komunikaciju i interkonekciju. Upravo davanje posla FINA-i izazvao je i najviše reakcija, ali važno je istaći da u 2017. godini volumen razmjene e računa iznosio samo 10%, a očekuje se da će postotak donošenja ovog zakona značajnije ipak porasti.

Uvođenjem elektroničkog fakturiranja u poslovanju ubrzavaju se i automatiziraju poslovni procesi, smanjuju troškovi poslovanja, ostvaruju značajne uštede te se potencijalno stvara veća dodana vrijednost u poslovanju.

Cilj je započeti sa uspostavom cjelovitog procesa integrirane elektroničke javne nabave od objave nadmetanja preko elektroničkog podnošenje ponude, nadzora izvršenja ugovora, e-računa i e-plaćanja čime će se moći ostvariti maksimalni učinci digitalizacije procesa javne nabave u RH sa svim uštedama i pretpostavljenom transparentnošću.

Primjenom centralnog informacijskog posrednika za javne naručitelje u smislu ovog zakona, omogućilo bi se jednostavno korištenje sustava e-račun za javne naručitelje obzirom da izdavatelji računa neće morati voditi računa gdje se nalazi pojedini javni ili sektori naručitelj već će biti nesmetan u slanju elektroničkih računa bilo samostalno bilo preko odabranog informacijskog posrednika.

Prema zakonskom prijedlogu, obaveza za zaprimanje elektroničkih računa u postupcima javne nabave za sva javna tijela započinje 1. 12. 2018.

Primjenom središnjeg informacijskog posrednika za javne naručitelje koji se povjerava FINA-i, omogućuje se jednostavnost korištenja sustava razmjene elektroničkih računa za javne naručitelje s obzirom da izdavatelji računa neće morati voditi računa gdje se nalazi pojedini javni ili sektorski naručitelj.   Navedeni model pojednostavljuje korištenje sustava i svim informacijskim posrednicima s obzirom da neće morati uspostavljati pojedinačne veze jedni prema drugima kako bi elektronički račun stigao od izdavatelja prema naručitelju.

Ističemo da su i druge države članice EU-a odabrale ovakav model pa istaknut ću dobar primjer Slovenije gdje ulogu informacijskog posrednika također za državu vrši državna tvrtka te se takav sustav pokazao izvrsnim rješenjem koje besprijekorno funkcionira već 3 godine te se volumen razmjene elektronskog računa kontinuirano povećava.

Zakon vidimo u primjeni kao pružanje potrebne podrške javnim naručiteljima, naručiteljima i dobavljačima koji im omogućava jednostavno povezivanje sa svim sudionicima bez potrebe za korištenjem različitih protokola u slučaju povezivanja gospodarskih subjekata između dva i više različitih informacijskih posrednika čime se stvaraju značajne uštede u smislu integracijskih i operativnih poslova.

Vrijednost potpisanih ugovora u javnoj nabavi u RH na godišnjoj razini kreće se približno 1/3 godišnjeg državnog proračuna odnosno oko 45 milijardi kuna. Prema tome treba naglasiti da i mala unaprjeđenja sustava javne nabave mogu imati vrlo značajne rezultate a ekonomski stručnjaci u području javne nabave smatraju da recimo, da bi ušteda od samo 10% vrijednosti javne nabave oslobodila preko 4 milijarde kuna godišnje za potencijalno nove razvoje projekte. Te uštede mogle bi ostvariti se kvalitetnijim planiranjem javne nabave i kvalitetnijim tehničkim rješenjima.

I na kraju da zaključimo, očekujući da će upravo korištenje e-sustava, sustava e-račun utjecati na veću transparentnost u postupcima javne nabave i osigurati određene proračunske uštede za koje smo čuli da se predviđaju da su oko 6 do 13% ukupnog iznosa javne nabave, Klub zastupnika SDSS-a pozdravlja prijedlog ovog zakona.

pripremila: Milena JURIŠIĆ/FOTO: ivakop.hr