Povodom 24. godišnjice akcije “Oluja”, iz Srpskog narodnog vijeća u subotu su objavili izjavu sjećanja u kojoj su zatražili minutu šutnje i izrazili suosjećanje sa svima koji ne zaboravljaju poginule članove obitelji te susjede i prijatelje kojih više nema.

Izjave sjećanja ćitane su na komemorativnim skupovima u sjedištima svih županijskih vijeća srpske nacionalne manjine.

“Izražavamo žaljenje za izgubljenim kućnim pragovima i zaraslim zavičajima. Iako nismo dio kolektivnog pamćenja koje je uspostavila država, na nama je da imena i prezimena žrtava kao i imena njihovih sela i gradova izgovaramo bez straha i dostojanstveno, da ih se sjećamo slobodno”, stoji u izjavi koju je potpisao predsjednik SNV-a i  saborski zastupnik SDSS-a Boris Milošević.

Ustvrdio je i da rat nije završio “Olujom”, ni nakon posljednjeg ubijenog starca ili odlaskom posljednjeg traktora, ali ni ulaskom Hrvatske u Europsku uniju.

“Rat nikada nije bio prisutniji i vijest o njegovu kraju sporo putuje”, upozorili su iz SNV-a te naveli i da ta vijest još uvijek nije stigla do hrvatskih sudova, saborskih zastupnika ni do hrvatskih škola kao ni do svih onih koji ne znaju što bi sa sobom u miru.

“Rat nije gotov i to najbolje znaju djeca srpske nacionalnosti koja u svojim školama moraju trpjeti stigmu zločinaca i osjećati krivnju za njegove razorne posljedice”, dodali su.

Upozoravaju da se u takvim okolnostima zaboravlja ne samo na Srbe, pobijene i protjerane u Oluji i Bljesku, zlostavljane i odvođene tijekom rata, nego se zaboravlja i na hrvatske civile, nastradale ili ubijene u tom ratu. Njihovo stradavanje postaje jednako nevidljivo i jednako nestvarno u društvu u kojem rat i ratni mitovi postaju vrijednosti same po sebi i za sebe, a nacionalna i vjerska pripadnost životna postignuća, stoji u izjavi.

Srpsko narodno vijeće borilo se i borit će se za sjećanje u kojem će biti mjesta za sve one koji su stradavali ili koji danas trpe nepravdu zbog nacionalne i vjerske pripadnosti.

“Mi se sjećamo svih onih kojih više nema, svih njihovih krajeva. I mi koji ostajemo iza njih, kao i oni koji će doći nakon nas, ako ništa ne promijenimo u političkom sjećanju, bit ćemo dio poraza, dio historijskog sloma ideje o društvu pravednosti, jednakosti, solidarnosti i mira unutar granica i na njima”, ističu iz SNV-a.

“Jednom ćemo morati kao društvo pogledati u ogledalo koliko god se bojali vlastita odraza, proučili su iz SNV-a, što prije, to bolje, zbog slobode i jednakosti svakog čovjeka u ovom društvu.

“Nužnost tog postupka ogleda se i u tome što je nasilje u društvu posijano odavno i što ga je lako iščitati u školama, za političkim govornicama, u medijima ili pak na cesti. Povijest će se ponoviti svima onima koji između slavljenja rata i gotovo potpunog odsustva solidarnosti i empatije ne vide povezanost”, zaključili su iz SNV-a.