U Hrvatskom saboru o Izvještaju pučke pravobraniteljice diskutovala je u ime Kluba SDSS-a zastupnica Dragana Jeckov;

Pred nama je Izvještaj pučke pravobraniteljice za 2017. kojeg smatramo sveobuhvatnim dokumentom koji vrlo precizno odražava stanje u kojem se nalazimo. Na ovom izvještaju vam iskreno i od srca čestitam, posebno na dijelu koji se odnosi na preporuke za koje ćete u Klubu zastupnika SDSS-a sigurno imati suradnika za implementaciju preporuka. Dakle imamo izvještaj sa sadržajem koji iznosi, priznat ćemo kritički pristup, kritički pristup koji je argumentiran i govori o stanju u društvu i pitanjima u kojima se odlučuje o pravima građanina dakle čovjeka bilo da je u pitanju zaštita njegova prava, bilo da se govori o provođenju nekog pojedinačnog prava koji radi državni mehanizam.

Izvještaj za 2017. govori da se građani suočavaju sa istim problemima kao i ranijih godina, uz posebno alarmantnu činjenicu koju je pučka pravobraniteljica istakla, a to je da čak jedna petina građana živi u riziku od siromaštva.

U 2017. postupano je u 5,203 predmeta od kojih je 3,793 otvoreno po pritužbama građana ili na njihovu inicijativu. Najbrojnije primjedbe su u 2017. u području radnih i službeničkih odnosa, zatim pravosuđa, diskriminacije, a pritužbe su brojne i u oblasti zdravstva i kršenja prava osoba lišenih slobode, policije, sigurnosne službe i drugo.

Kad je u pitanju stanje i rad koji se odnosi na pravosuđe, pravobraniteljica je iznijela čak 28 preporuka. Tu smo bez značajnijih promjena u odnosu na prošlogodišnji izvještaj jer moramo konstatirati da građani i dalje iskazuju nezadovoljstvo i svojim obraćanjima propituju pravednost, ali i zakonitost meritornih odluka donesenih u sudskim ili upravnim postupcima. Također velik broj pritužbi odnosi se na dugotrajnost sudskih postupaka, te nepravilnosti u provođenju istih.

Nekoliko puta spominjan problem besplatne pravne pomoći koji gubi svoju svrhu i smisao postojanja o čemu je uvažena kolegica Pusić i govorila. Dakle pored nedovoljnog financiranja pružateljima primarne pravne pomoći sredstva su em nedostatna, em budu uplaćena tek na kraju godine što gotovo izaziva kolaps udruga koja se bavi isključivo pružanjem besplatne pravne pomoći. I osim toga ugroženo je kao što sam rekla i pravo na pristup pravosuđu.

Problem smanjenog financiranja uz problem dostupnosti i pokrivenosti pogađaju upravo one najugroženije marginalizirane i socijalno izolirane. Pa tako ako ste pripadnik manjinske zajednice, povratnik, uz ostale prepreke recimo starost, prometna izoliranost, područje Like, BAnije i Korduna teško da je dostupna besplatna pravna pomoć i mehanizam zaštite.

U vašem izvještaju uvažena pučka pravobraniteljice, posebno ste pažnju obratili na mržnju kao motiv počinjenja protupravnog djela i dalje se nedovoljno prepoznaje te neadekvatno ili se uopće ne procesuira.

Prema podacima DORH-a i MUP-a kao i ranijih godina najviše je zločina motivirano nacionalnim ili etničkim porijeklom, a najučestalije su prijetnje oštećenja imovine i fizički napadi. Ukupno je zaprimljeno 277 pritužbi na diskriminaciju, a 113 ih se odnosilo na područje rada i zapošljavanja, zatim na područje informiranja, medija i pristupa dobrima i uslugama itd.

Na osnovu diskriminacije najviše ih je vezano uz rasu, etničku pripadnost, boju kože te nacionalno podrijetlo, a zatim i dob koja se navodi u svakoj četvrtoj pritužbi, dakle imamo u pitanju višestruku diskriminaciju.

Istraživanje govori kako je diskriminacija znatno prisutnija nego što to pritužbe i broj sudskih postupaka govori jer čak 68% ljudi ni ne prijavljuje diskriminaciju, što iz neznanja, što iz nedostupnosti kroz sistem besplatne pravne pomoći ili jednostavno zbog nepovjerenja građana u pravosuđe odnosno zbog straha od mogućih posljedica. Dakle prema Eurobarometru govori se da je u Hrvatskoj svaka treća osoba doživjela jednom neki od oblika diskriminacije koji možda niti ne prepoznaje.

Problem ne prijavljivanja diskriminacije među manjinskim skupinama je ozbiljan i dubok. To je posebno vidljivo kod natječaja za posao, pa tako ako se žalim nikada zapravo neću dobiti posao, a s druge strane osiromašenost i nedostatak financijskih sredstava utječe na ne pokretanje sudskih postupaka.Tako se u izvještaju ističu i potrebno je to i za ovom govornicom reći da se ponovno pojavljuju zahtjevi za ograničavanje prava nacionalnih manjina, što je proces koji se nastavlja nakon što smo ušli u EU.

Iako je normativno uređen širok spektar manjinskih prava, neka se ne primjenjuju ili su teško primjenjiva, a za ne primjenjivanje djela prava nisu propisana zapravo nisu propisane nikakve sankcije, tako da praktički nemaju obavezujuću snagu. Upravo je upozoreno dakle i na nedosljednost primjene Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i neadekvatno djelovanje i reagiranje na pojavu diskriminacije. Posebno ovdje ću obratiti pažnju na slobodu upotrebu, na slobodu upotrebe manjinskog jezika i pisma i obrazovanja na manjinskom jeziku, tako da sloboda upotrebe srpskog jezika i pisma u RH i dalje je daleko od Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina propisanih mogućnosti.

Kada je u pitanju manjinsko obrazovanje, registracija manjinskih škola u Vukovaru i opstrukcija prijenosa osnivačkih prava, konstantno se prebacuje odgovornost između jedinica lokalne samouprave odnosno županijske samouprave i Ministarstva.  Tu imamo tako jednu da budem slikovita, ping-pong situaciju gdje nitko nije kriv, a 20 godina nije riješeno pitanje registracije manjinskih škola.

Za to naravno postoji zakonsko utemeljenje, pa 2014. godine izmijenjen je Zakon o odgoju i obrazovanju prema kojem su županije dužne prenijeti osnivačka prava na jedinice lokalne samouprave ako se radi o školskoj ustanovi u kojoj se nastava izvodi na jeziku i pismu nacionalne manjine. Upravo takav zahtjev za prijenos prava podnijele su općine Negoslavci, Borovo i Markušica, a županija Vukovarsko-srijemska koja je po zakonu osnivač svih škola, raspravu o ovoj temi nije stavio na dnevni red više od 3,5 godine niti se o ovom pitanju županija očitovala koja je bila u obavezi u roku od 60 dana donijeti odluku o prijenosu osnivačkih prava. Po zahtjevu do danas nije postupljeno, a posljedice formalno-pravne nedifiniranosti tih škola osjećaju se u svakodnevnom njihovom djelovanju. Učenicima se otežava školovanje, a školama i zaposlenicima onemogućuje normalan rad i razvoj.

Nadalje, u Izvještaju u 2017. imamo istaknut povećan broj etnički motiviranog govora mržnje i nasilja. Pa imamo situacije u praksi da postoje brojni propusti prilikom sankcioniranja počinitelja kaznenih djela zločina iz mržnje i pozivanja na nasilje i mržnju. Najveći broj njih policija odnosno državno odvjetništvo neprimjereno kvalificiraju kao prekršaje ili kao kaznena djela manjeg značaja.

Neprimjereni grafiti dalje su postoje i zabilježeni su brojni primjeri dakle, kada oni nisu uklonjeni niti bilo kome oni zapravo smetaju.

Također, prilika je spomenuti preporuka koju ste dali, a tiče se sanacije i obnove elektro mreže u povratničkim krajevima dakle, gdje još ovo pitanje program sanacije i obnove nisko naponske mreže u ratu zahvaćenim područjima trebalo je biti završno 2008. godine. Još uvijek smo u situaciji da nemamo, da postoje sela i zaseoci u kojima struja i voda još uvijek nije došla i postoje građani koji kao da pričaju priču iz davnina jer dakle, vodu imaju jedino onu iz bunara.

Isti je problem i sa cestama i javnim prijevozom odnosno odlazak u zdravstvenu ambulantu u grad, na poštu ili u banku možete stići samo ako vas netko odveze automobilom jer preko ljeta autobus ne dolazi u vaše mjesto odnosno postojeće linije su ukinute. Problemi povezani sa neujednačenom infrastrukturnim razvojem, pa od tuda je i ova preporuka pučke pravobraniteljice koja se odnosi na potrebu intenzivnije pristupiti ponovnoj elektrifikaciji te upućuje na potrebe izmjene Zakona o socijalnoj skrbi, o posjedovanju ili korištenju tuđeg vozila, te upotrebe ujednačenja kriterija prometne izoliranosti.

Za kraj nije na odmet spomenuti da institucija pučkog pravobranitelja, a u ovom slučaju pučke pravobraniteljice je svakako važna, da Ustav kaže da je ona opunomoćenica Hrvatskog sabora. Taj važan posao pravobraniteljica treba nastaviti raditi upravo na ovakav način, dakle kritički uz ponuđene preporuke jer i u pravnoj teoriji pučka pravobraniteljica odnosno institut pravobranitelja je svojevrsna vrsta kontrole. Kontrole države u odnosu postupanja prema svojim građanima.

Stoga Vlada i državne institucije trebaju prihvatiti konstruktivnu kritiku i preporuke i popraviti ono što ne valja ne zato što to traži pučka pravobraniteljica nego zato što te se preporuke i njena traženja odnose na nepravilnosti i stvarno uočene probleme. Dakle, ne zato što to traži pučka pravobraniteljica nego zato što to traže građani RH.

Kao što rekoh, Klub zastupnika SDSS-a će podržati vaš izvještaj posebno dio koji se odnosi na preporuke, te ćete u nama imati suradnika na njihovoj implementaciji.

pripremila: Slađana BOŽIĆ