Klub zastupnika SDSS-a podržaće izmjene i dopune Zakona o zaštiti prirode čiji prijedlog je u drugom saborskom čitanju. O prijedlogu izmjena i dopuna u prošlosedmičnoj saborskoj raspravi, sa posebnim fokusom na devastaciju Petrove gore,  govorila je zastupnica Dragana Jeckov. 

Svoje izlaganje počet ću ustavnom odredbom odnosno člankom 3. Ustava RH dakle koji kaže kako su očuvanje i prirode i čovjekovog okoliša najviše vrednote ustavnog poretka RH. Zahvaljujući velikoj raznolikosti staništa i divljih vrsta te posebno velikom broju biljnih vrsta Hrvatska je jedna od triju europskih zemalja sa najvećom biljnom i životinjskom raznolikošću. Među sisavcima posebno se ističu ris, vuk, medvjed, brojni gmazovi, vodozemci, više od 65% svih poznatih vrsta riba u Sredozemlju te više od 230 vrsta ptica, dakle gotovo polovina svih ptica u Europi nalazi se u našoj zemlji i svakako da nas to čini posebno važnim u jednom prirodoslovnom smislu i zato je RH veoma važna i dobrodošla u europsku slagalicu ekološke mreže. Dakle ovim zakonom se u pravi poredak RH prenosi dvije direktive EU o kojima je bespredmetno i raspravljati jer nas one obavezuju kao punopravnu članicu EU i utvrđuju pravila ponašanja kojih smo se dužni pridržavati.

U svom izlaganju osvrnut ću se na zaštićena područja koja su svakako jedna od značajnijih prirodnih dobara RH zbog specifičnog geografskog položaja u kojem se isprepliću panonski, dinarski, mediteranski i pred alpski bio geografski utjecaj, Hrvatska je izrazito bogata u smislu te raznolikosti.

Zakonom o zaštiti prirode zaštićeno je 420 područja što čini 8,56% ukupnog teritorija RH. Radi gradacije ističem da je kod zaštićenih područja okolnih zemalja izražena i vidljiva težnja što boljeg uređenja zaštićenog područja, posebno nacionalnih parkova. Tako da u našem okruženju neke od zemalja imaju poseban zakon o nacionalnim parkovima, a neke čak idu korak dalje pa svaki nacionalni park ima svoj zakon. Dakle sve to govori jasno o njihovom nastojanju da se priroda zaštiti što bolje.

U Klubu zastupnika SDSS-a svojevremeno smo ozbiljno upozoreni na tzv. ekocid na Petrovoj gori. U pismu koje smo zaprimili detaljno je opisana Petrova gora da to nije više šumovito gorje nego goli brežuljci. Prema definiciji koja se nalazi u Wikipediji to je, Petrova gora je poznata kao stara geološka formacija što znači da je bogata vodom i specifičnom šumskom vegetacijom. Petrova gora predstavlja jedinstveni šumski eko sustav čija je glavna karakteristika velika stabilnost i trajnost.

Ovaj brdski masiv je izuzetno stanište za velikog broja biljnih i životinjskih vrsta. Pretežnu šumsku vegetaciju čini pojas brdskih i bukovih šuma oko 75%, a drugi po važnosti je tip šume hrasta kitnjaka i običnog graba. Sve to govorim kako bih dočarala važnost zaštite i očuvanja prirode i prirodne ravnoteže u Petrovoj gori.

Uglavnom na Petrovoj gori kako stoji dalje u pismu koje smo zaprimili više nema planinarskog ograničenja, jer vidikovaca koliko hoćeš, a kad se ide glavnim putem preko Petrove gore od Muljave do izlaza za selo Prisjeka kod bosanske granice pogledi pucaju na sve strane.

Ima toga i sa strane. I odjednom Petrova gora pokazuje se u svoj svojoj golotinji. Po slobodnoj procjeni naše stranke skoro blizu trećina šume je skinuta. Ne zaboravimo dakle da je Petrova gora u stvari veliko gorje dugo oko 25 km. Onda možete zamisliti o kojoj se eksploataciji šume radi.

Nadalje, posebno problem predstavlja nezakonita eksploatacija šume na području u kojima privatni vlasnici su uglavnom pripadnici srpske nacionalne manjine koji su nakon Oluje morali napustiti područje, odnosno ne žive u neposrednoj blizini i krađu prijavljuju u svojim šumama, dakle sa određenim vremenskim odmakom.

Policija tu čini koliko joj mogućnosti dozvoljavaju, a šumari Hrvatskih šuma nemaju kao što je poznato ovlasti zalaziti u privatne šume osim po pozivu vlasnika kad se rade doznake drveta, izdavanja otpremnica bez kojih ne bi trebalo biti transporta drvne mase ili zbog tog nezakonitog rušenja, prijavljenog nezakonitog rušenja stabala. Ovakve i slične slučajeve treba zaustaviti, te na određeni način zaštiti i vlasnike, odnosno bespravno otuđenje imovine i zaustaviti uništenje prirode.

Koliko je ozbiljno pitanje pravilne i zakonite eksploatacije šume u smislu Zakona o zaštiti prirode govori i slučaj u kojem je Europski sud pravde Poljskoj odredio kaznu od 100 hiljada eura, odnosno 100 tisuća eura na dan ukoliko Vlada te zemlje i dalje nastavi prkositi zabrani eksploatacije zaštićene tzv. bjelovjeske šume koja je inače pod zaštitom UNESCO-a.

Na žalost ovo nije jedini slučaj u Europi, te je utvrđeno da u mnoga prirodna područja ugrožena su na sličan način zbog nezakonitih aktivnosti, te da postoji ozbiljan rizik koji može prouzročiti velike i nepopravljive štete. Upravo zbog navedenog smatram da ovakve slučajeve trebamo ozbiljno shvatiti i biti veoma oprezni kako zbog zaštite šume, odnosno prirode, tako i zbog eventualnih sankcija koje bi nas ne daj Bože mogle snaći.

Koliki je trenutno, dakle nivo kulture shvatanja očuvanja prirode, kako je katastrofalno govori i slučaj kada je u pitanju park šume Kanovci u neposrednoj blizini Vinkovaca. Naime, nakon praznika rada na obližnjem izletištu Sopot svake godine redovno dolazi do devastacije informacijsko-edukacijskih oznaka na poučnoj stazi i deponiranje ogromne količine različitog otpada na području park šume.

Iako je namenjena prvenstveno učeničkoj populaciji i obuci mladih čuvara prirode bila je i društveno dobro jer su je koristili rekreativci, turisti, te učesnici različitih manifestacija održavanih na obližnjem Pikovu stanu.

Zbog ovakvih i sličnih slučajeva potrebu podizanja kulture zaštite prirode na ovom području shvatili su ozbiljno u Vukovarsko-srijemskoj županiji i već četvrtu godinu za redom provodi se program obuke mladih čuvara prirode u kojem učestvuju učenici petog i šestog razreda osnovne škole. Inače to je u okviru projekta prekogranične suradnje Srbija i Hrvatska.

Osnovni cilj programa je isticanje važnosti očuvanja prirode i okoliša, te aktivno uključivanje mladih u program edukacije. U ovaj program uključeno je 10 osnovnih škola sa prostora naše županije od kojih su 4 iz grada Vukovara, zatim iz Iloka, Šarengrada, Čakovaca, Negoslavaca, Lovasa i Borova. Ovo su dakle, svakako pozitivni slučajevi i važno ih je istaći da upravo ti budući mladi čuvari prirode upoznaju se sa osnovnim pojmovima vezanih uz zaštitu prirode, pravilima ponašanja u prirodi, zaštićenim područjima i vrstama u našoj županiji, snalaziti se u prirodi, promatrati prirodu oko sebe, upoznati najčešće drvenaste vrste Spačvanske šume, vrste ptica vretenaca naše županije pratiti tragove itd.

O shvatanju građana o važnosti zaštite prirode govori prvo nacionalno istraživanje stavova i informiranosti građana Republike Hrvatske. Prema rezultatima istraživanja najveći postotak ispitanika oko 62% smatra da je najveća vrednost Republike Hrvatske njena očuvana priroda. Velika većina ispitanika gotovo 69% zaštitu prirode okarakterizirali su kao priliku za privredni rast.

Za ekološku mrežu NATURA kao jednu od najaktualnijih tema u zaštiti prirode zna gotovo 5,5% građana Republike Hrvatske. Obzirom da se u zemljama EU 6% ispitanika izjasnilo da poznaje taj problem možemo zaključiti da je Republika Hrvatska u skladu sa europskim standardima o informiranosti o ovom mehanizmu zaštite prirode.

Ipak podatak da većina oko 77% ispitanika nikad nije čulo za ovaj problem govori nam da i u budućem vremenu treba uložiti značajnije napore u aktivnosti informiranja javnosti o ovoj temi. Važno je da o ovom pitanju i Zakon o zaštiti prirode pristupimo vrlo ozbiljno, odgovorno i edukacijama mladih i ne samo mladih. Upoznamo ih, dakle sa potrebom zaštite prirode.

U ime Kluba zastupnika SDSS-a podržat ćemo izmjene i dopune prijedloga.

Pripremila: Milena Jurišić