U saborskoj raspravi o Prijedlogu zakona o porezu na promet nekretnina i Prijedlogu zakona o lokalnim porezima, u ime Kluba SDSS-a učestvovao je zastupnik Mile Horvat. Izlaganje prenosimo u cjelini; 

milehorvat

Ja ću iznijeti stav SDSS-a po ova dva zakona, zakona, Prijedlog zakona o porezu na promet nekretnina i Prijedlog zakona o lokalnim porezima.

Dakle Prijedlog zakona o porezu na promet nekretnina, odnosno porez na promet nekretnina nije nikakva novost, on je stari porezni sustav, smanjili smo sada stopu poreza sa 5 na 4%. Vjerojatno je predlagatelj procijenio da je to, da će to imati određene efekte.

Ono što je osnovno pitanje ovdje, dakle da bi se kvalitetno provodio ovaj Zakon o porezu na promet nekretnina, moraju se stvoriti opće nekakve društvene pretpostavke. Prije svega mi moramo konačno završiti posao sređivanja gruntovnica, konačno moramo urediti katastar i moramo završiti legalizaciju objekata.

Zašto to kažem? Zato što podaci govore da u RH ima negdje oko 3350 katastarskih općina a za 219 općina uopće ne postoje zemljišne knjige. 64 katastarske općine su u postupku obnove zemljišnih knjiga ili osnivanja novih zemljišnih knjiga. I sad kad vi kažete da u jednom Gorskom kotaru na području Ogulina u 17 katastarskih općina nemate zemljišne knjige i da su neke zemljišne knjige od 95. godine stavljene van snage. Mi ovdje govorimo o nekakvom prometu nekretnina, govorimo o nekakvoj perspektivi za razvoj, o europskim fondovima, o fondovskim novcima, o projektima koji treba da se vežu na nekretnine.

Dakle, ove stvari su osnovna pretpostavka da bi se provodio Zakon o prometu nekretnina. Ovdje bi postavio nekakve dvije dileme iako one nisu od nekog velikog značaja ali kad se govori o kategoriji poreznog obveznika govorio se da je onaj ko kupuje stjecatelj nekretnine, dakle onaj tko kupuje nekretninu je porezni obveznik. Dakle moja nekakva dilema je i pitanje je, mi smo na fakultetu učili da porezni obveznik ko stječe korist od prometa nekretnina, dakle onaj ko prodaje nekretninu.

Ovdje sad vidimo da je to onaj ko kupuje nekretninu i to je uglavnom građanin jer su svi oni ostali oslobođeni od plaćanja poreza. Stvar je za raspravu.

Druga stvar koju bih rekao u članku 13. su propisani oblici oslobađanja. Vrlo je dobro što ste kategoriju građana koji kupuju stambenu zgradu na kojoj su imali stanarsko pravo ili ona kategorija građana koja je bila zaštićeni najmoprimac njih ste oslobodili od plaćanja poreza. Ja ću podsjetiti da smo mi 2013. godine uputili u jedan amandman u tom smislu gdje smo tražili upravo ovakvo oslobađanje od poreza na promet nekretnina. I zato je dobro što ste to ovdje uvrstili.

Međutim, u točki 6. članka 13. ste rekli da je oslobođen od plaćanja, su oslobođeni od plaćanja poreza na promet nekretnina osobe koje stječu nekretnine u skladu sa propisima kojima se uređuje pretvorba društvenog vlasništva druge oblike vlasništva.

Prilično općenita definicija ali je osnovno pitanje zašto mi oslobađamo osobe koje učestvuju u pretvorbi, zašto oslobađamo njih od plaćanja poreza na premet nekretnina? Jedna digresija mi ovdje govorimo o nekakvim vrstama poreza koji treba da pojačaju fiskalni kapacitet općina i onda kažem tamo u onom drugom djelu, u drugom zakonu da su to igre na sreću, plovila, registracija automobila itd. a nećemo reći osnovnu stvar. Mi smo programom o raspolaganjem poljoprivrednim zemljištem omogućili ljudima da kupe stotine i stotine hektara.

U mojoj okolini ljudi imaju tisuću hektara u vlasništvu i sad onaj tko je kupio takve hektare dobiva od države poticaj od 300 eura po hektaru a državi ne daje ništa. Još gora varijanta koncesije na takvu zemlju su apsolutno izvrni prihod lokalne samouprave. I ako je netko u Baranji dobio pretvorbom 15 tisuća ili 20 tisuća hektara zemlje na koju plaća 350 kuna koncesije na 30 godina a seljak plaća 200 eura 1500 kuna rente tu razliku dakle do tržišne kategorije bi trebalo biti izvorni prihod općina. Koliko bi se vrtića, društvenih domova, sportskih objekata moglo napraviti kad bi ta koncesija bila realna?

Ovako smo dali čovjeku odnosno vlasniku 300 eura po hektaru i iz poreza porez iz građana smo mu platili koncesiju od 50 kuna i oštetili proračun lokalne samouprave. I tu leže milijuni i milijuni novaca a mi ovdje govorimo kako ćemo nekakvim fiskalnim potezima ojačati fiskalne kapacitete lokalne samouprave.

Naravno da mislimo da je trebalo zadržati porez na prvu nekretninu zbog stimuliranja mladih ljudi, ali dobio sam sad objašnjenje od ministra i prihvatljivo je. Mislim da ćete vi naći nekakav supstitut za tu vrstu stimulacije, ne sumnjam uopće iako realno govoreći iskustvo iz zadnjih 2 godine govori da onaj tko ne može dobiti posao ne može ni kupit prvu nekretninu, ne može je ni otplaćivati i nije mu to nikakva nažalost stimulacija.

Dakle, to se odnosi na one ljude koji ipak imaju određen stabilno radno mjesto i koje mogu prema bankama imati određen bonitet da bi dobili kredit za kupovinu prve nekretnine.

Što se tiče samog zakona, prijedloga Zakona o lokalnim porezima ovdje je jasno rečeno stupa na snagu ovaj prijedlog od 1.1.2018. godine i to po principu jednostavnih poreza čije smo kriterije mi ovdje u ovom prijedlogu utvrdili a od 1. mjeseca, 1.1.2020. ćemo imati obavezu oporezivanja svih nekretnina po tzv. punom principu, po principu vrijednosti nekretnine što će biti sasvim jedan drugi kriterij i jedna druga porezna obveza za građane. I to smo dužni građanima reći.

Ali to nije naš proizvod, to je nešto što je zadano određenim elementima Europske komisije, europskog semestra, država je to, Vlada je to ugradila u svoj program, u 4. mjesecu Vlada je to prijavila europskom semestru i to su okviri u kojima se mi moramo kretati, dakle to ljudima treba reći.

I sad unutar tih okvira mi pokušavamo razraditi sistem koji će biti funkcionalan za nas ako sam ja to dobro shvatio. U tom sistemu ja sam malo proanalizirao sad i u drugom čitanju ova poglavlja i samo bi prokomentirao dakle porezi jedinica regionalne samouprave, porez na nasljedstva, darove, cestovna, motorna vozila, plovila, automati za zabavne igre je nešto što ovdje je dato na raspolaganje.

Međutim, dolazim iz sredine gdje to neće imati nekakav veliki fiskalni efekat. A zamislite kako je to u jednim Kistanjama, kako je to u Voćinu, kako je to u Markušici, kakav će financijski efekat imati te mjere kada nemate darovanja nikakvih. Nasljedstva gotovo da i nemate. Cestovna motorna vozila su oldtimeri, dakle kada se kupi novi auto onda je to senzacija. Svi su uglavnom stari peko 10 godina. Znači nemamo nekakav očekivani prihod. Jasno je da ćemo tamo kod registracije onda morati platiti sve ono, pa ćemo morati platiti prvo sve kazne koje imamo na računu, pa tek onda platiti porez i onda tek registrirati auto koji je otprilike star 10-tak, 15 godina i onda gotovo da tu neće biti nekakvih velikih zarada.

Plovila, plovila u ovom dijelu nema za registraciju, a i automati i igre na sreću u jednoj kafani selskoj imate jedan, eventualno dva automata tako da to i nije nekakav poseban izvor prihoda. Ali evo, stavljeno je na raspolaganje.

U potrošnji, zapravo u porezu na potrošnju, ovdje bih rekao nešto što me iznenadilo, članak 22. porez na potrošnju plaća se na potrošnju alkoholnih pića (vinjak, rakija, žestoka pića), prirodna vina, specijalna vina, piva, bezalkoholna pića ugostiteljskim objektima i on je 3% i on je na disponiranju lokalne samouprave. Ako oni odluče mogu taj porez uvesti. Ako ga odluče onda mi porez povećanja od 25% dakle, digli smo PDV-e u turizmu o čemu raspravljamo na pića alkoholna na 25%, onda to nije PDV-e na 25%. To je još plus 3% ovoga lokalnoga poreza. Znači da će to biti 28% i to ljudima treba reći da se ne iznenade. Ili sam pogrešno izračunao? Dozvoljavam da me demantirate.

Ono što je za nas najvažnije je porez na nekretnine. Koeficijent na nekretnine je jedna interesantna kategorija. To će biti stvar na disponiranju lokalnoj samoupravi odnosno vijeću. Postoji jedna samo rezerva hoće li to biti predmet manipulacije u političke svrhe, pa će netko kategorizirati ovako, netko kategorizirati onako tko je nekakve druge političke opcije. Pogotovo kada se radi o vrijednosnim objektima kao što su hoteli, apartmani tu gdje su ta klizanja vrlo velika i vrlo moguća. Dakle, to je jedna naša rezerva.

Mi bi ovdje rekli da predlažemo da se u članku 37. i to smo amandmanom predložili, unese jedna korekcija da se od koeficijenta stanja, dakle stanja objekta kakvo je da se doda nova definicija gdje bi se objekti koji su obuhvaćeni državnim projektom koji se zove projekt obnove i povratka za koji postoji evidencija i gdje nije više od hiljadu takvih slučajeva gdje bi se omogućilo da se koeficijent takvog stanja procijeni na 0.0. Dakle, oni su porezni obveznici. Izdalo bi se porezno rješenje, ali bi se dok se obnova ne završi i ti objekti ne stave u funkciju sasvim logično nisu u nekakvom normalnom stanju za upotrebu, trebao bi taj koeficijent biti 0.0. Mislim da je to nešto što bi bilo kao model zadovoljavajuće i predlagatelju, a i onoj kategoriji ljudi koja čeka da se završi obnova.

Ovdje smo rekli da će cijeli taj posao raditi lokalna samouprava. Oni će dakle morati procjenjivati, svake godine izdavati rješenja, izlaziti na teren, kategorizirati ove stvari. U malim općinama to nije problem. U velikim gradovima će biti problem. U većim mjestima će biti problem. I onda kažemo da ćemo tim ljudima u lokalnoj samoupravi ograničiti plaće i ograničiti sredstva na 15% prihoda. Plaće će biti ograničene na 15% izvornih prihoda, to je nešto što se priča u javnosti itd. A s ovim dodajemo im nove poslove pored onih kojih već imaju, opterećujemo ih sa nekim novim stvarima, a imamo u razmišljanju da lokalnu samoupravu svedemo na činjenicu da mogu raspolagati svojom plaćom u okviru 15% izvornih prihoda. Mislim da to nije dobro i mislim da na ovaj način ne činimo dobro manjim lokalnim samoupravama.

Mi ćemo ove zakonske prijedloge podržati jer cijenimo vaš napor u ovom poslu koji ste radili i ideju da napravite određenu poresku reformu. Ali ostaje nekakav naš utisak da će ova porezna reforma ići u korist razvijenijim prostorima, manje će to osjetiti ili gotovo nikako će to osjetiti ovi prostori koji su pasivniji, prostori sa depopulacijom stanovništva. Naravno da mi koji smo sa kontinenta živimo u toj situaciji sa određenom dozom zavisti. Gledamo na prostor Jadrana, mora gdje su nekretnine i promet nekretnina vrlo atraktivan, poželjan i unosan posao u odnosu na neke prostore oko Zapadne Slavonije, Like tamo gdje nemate nigdje nikoga, a ne očekujete da će se zaraditi nešto od prodaje nekretnina.

Isto tako je veliko pitanje i veliku, dakle veliku pravednost se mora na terenu provesti kada se budu procjenjivale i vrijednosti onih proizvodnih nus objekata pored objekata za stanovanje da ne ispadne da onaj tamo čovjek koji ima prostor za 20 ovaca mora na to platiti porez kao ovaj koji se bavi ozbiljnim biznisom.

Pripremila: Slađana BOŽIĆ