Na raspravi o prijedlogu Zakona o minimalnoj plaći zastupnik Mile Horvat prikazao je ‘krvnu sliku’ primanja u Hrvatskoj.

– Ukupno u Hrvatskoj 2,7 miliona ljudi prima plaću ili mirovinu. Među 16 kategorija primanja, nalazi se 260 hiljada ljudi koji primaju iznos do 1.000 kuna, dok milion ljudi ima primanje do 2.500 kuna, dakle iznos koji se smatra nekakvim egzistencijalnim minimumom. Plaću ili mirovinu do 5.500 kuna prima 104 hiljade stanovnika, a onu do 10 hiljada kuna prima 16 hiljada stanovnika. Primanje u rasponu od 50 do 100 hiljada kuna ima 550 građana Republike Hrvatske, a više od 100 hiljada kuna mjesečno ima 160 građana RH, naveo je Horvat.

– Samu ideju oko povećanja minimalne plaće Klub SDSS-a pozdravlja, jer ona je u skladu s današnjim vremenom i potrebama ljudi i tržišta. Nažalost, postali smo društvo mega marketa i show biznisa, a izgubili smo kult rada. Na primjer, u Baranji više nemamo mesara niti interesa da se netko školuje za to zanimanje, a nekada smo imali 1.200 mesara samo u mesnoj industriji. Kao društvo bili smo poznati u Evropi po dobrim majstorima, no njih na istoku zemlje više nema. Gdje se sve to izgubilo u vremenu konzumerizma? – zapitao se Horvat.

Raspravljalo se i o izmjenama i dopunama Zakona o arhivskom gradivu i arhivima. Zastupnik Milorad Pupovac naveo je da je Klub zastupnika SDSS-a za to da se arhivska građa učini dostupnom, ali pod određenim uvjetima.

– Prvo je potrebno prikupiti svu građu i postići da država nad njom ima kompletan nadzor. Drugo, potrebno je da država osposobi svoju arhivsku djelatnost, dakle da ima prostor i kvalificirane ljude koji mogu obavljati proširene i pojačane aktivnosti arhivske građe, a što još nema. Potrebno je i da državni tajnik kaže gdje se sve nalazi, tko čuva i u kojim uvjetima građu od 90-ih godina naovamo. Također, važno je i znati koliko je te građe elektronski obrađeno – rekao je Pupovac i nastavio:

– Nema nikakvog smisla ograničiti otvaranje građe samo do 1990. godine. Zašto baš dotad, a ne kasnije? Da li je dovoljan Dokumentacijski centar Domovinskog rata da bismo znali istinu ili ćemo pustiti ljude da nezavisno istražuju cijelu stvar? Ovaj Zakon mora biti usklađen s Ustavom i drugim zakonima, jer ako je u sukobu sa Zakonom o informiranju ili s onim o tajnosti podataka, onda nam je primarni posao baviti se time, a ne raspredati o tome kakve će istine ovaj Zakon donijeti, koga će osloboditi, a koga teretiti. Oni koji šire iluziju da ćemo otvaranjem arhiva dobiti povijesnu istinu, obmanjuju i manipuliraju – smatra Milorad Pupovac.

Samudaripen umjesto Porajmosa

Zastupnici u Saboru prihvatili su izmjenu Odluke o Međunarodnom danu sjećanja na romske žrtve – Porajmos (holokaust), koji se obilježava 2. kolovoza, a kojom se taj naziv mijenja u Međunarodni dan sjećanja na romske žrtve genocida u Drugom svjetskom ratu (Samudaripen).

– Genocid i stradanje Roma u toku Drugog svjetskog rata dešavali su se na području cijele Evrope, a njihov točan broj vjerojatno se nikad neće utvrditi. Samo u nacističkom koncentracijskom logoru Auschwitz ubijeni su deseci hiljada Roma, a za Međunarodni dan sjećanja na romske žrtve uzet je datum kad je u tom logoru ubijena zadnja grupa Roma, njih 2.897. Progon Roma na prostoru NDH počeo je u srpnju 1942. godine kada su deportirani u Jasenovac. Za razliku od drugih zatočenika, Romi nisu evidentirani po imenu nego po broju vagona kojima su dovoženi u logor. Ispočetka su bili smješteni u selu Uštica, a kasnije su prebacivani u Gradinu na drugoj obali rijeke Save, gdje su također masovno ubijani. Javna ustanova Spomen područja Jasenovac dosad je poimenično utvrdila preko 16 hiljada žrtava romske narodnosti, od kojih 5600 djece – rekao je Boris Milošević (SDSS).

Svake godine na romskom groblju Uštica odaje se počast nevinim žrtvama tog logora, a kako Milošević navodi, ‘Odluka o proglašenju Međunarodnog dana sjećanja na romske žrtve genocida u Drugom svjetskom ratu predstavlja snažnu poruku da se sve žrtve genocida dolično komemoriraju, te da se na svakom mjestu zatre i najbezazleniji trag rasizma’.

– Pijetet prema žrtvama u Jasenovcu narušen je pokličem ‘Za dom spremni’ pod kojim su Romi u Uštici ubijani. Podsjećam da je saborski Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav sredinom prosinca prošle godine jednoglasno zaključio da taj poklič vrijeđa žrtve ustaškog logora Jasenovac, kao i sve žrtve ustaškog režima. Također, Odbor je pozvao nadležna tijela državne vlasti da poduzmu nužne radnje kojim će se zaštiti dostojanstvo žrtava i sjećanja na njih, a pogotovo na mjestima kao što je Jasenovac – kaže zastupnik Milošević

Mirna Jasić (Novosti)